U Tužilaštvu BiH još uvijek postoje isti problemi koji su postojali i u vrijeme pisanja prošlog izvještaja, navodi sutkinja Korner.

“Za rješavanje nekih od tih problema bit će potreban radikalan pristup”, napisala je Korner.

U izvještaju se navodi kako je proveden mali broj preporuka datih 2016. godine, “a neke tek kada su obaviješteni da će se raditi novi izvještaj”.

Korner navodi kako je došlo do pada u broju podignutih optužnica od 2018. godine. U ranijem izvještaju tadašnji glavni tužilac Goran Salihović kritikovan je zbog fokusiranja na normu, odnosno podizanje velikog broja optužnica kako bi se poboljšala statistika rada Tužilaštva na predmetima ratnih zločina. U intervjuima je njegova nasljednica Tadić često govorila kako se Tužilaštvo sada fokusira na velike i složene predmete i da oni zahtijevaju vrijeme kako bi se podigle optužnice, ali sutkinja Korner u svom izvještaju navodi kako razlog za manji broj optužnica nije bio rezultat rada na složenijim predmetima.

“Iako bi ovakvi brojevi možda bili prihvatljivi da su u pitanju bile
optužnice i okončani sudski postupci u najsloženijim predmetima, odnosno oni koji uključuju komandnu odgovornost ili najteže zločine u skladu s kriterijima predviđenim Državnom strategijom, to zapravo nije bio slučaj, jer su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”, navodi se u izvještaju.

Korner je kritikovala način na koji Tadić rukovodi Tužilaštvom navodeći kako “rukovodna struktura ne doprinosi postizanju maksimalne efikasnosti u radu Tužilaštva”. Posebno je istakla da glavna tužiteljica još uvijek nije imenovala rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine, usprkos činjenici da na to ima pravo u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH i da je VSTV imenovao tri od četiri zamjenika glavnog tužioca.

“Iz razgovora s glavnom tužiteljicom, rukovodiocima odjela i tužiocima,
očigledno je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, između ostalog, naprimjer, vrši raspodjelu predmeta tužiocima i inicijalni pregled svih optužnica”, navodi se u izvještaju.

Takav način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina, smatra Korner, uz objašnjenje da je način rukovođenja ranijeg i sadašnjeg glavnog tužioca sličan i da se “Tužilaštvom BiH upravlja uz preveliko poklanjanje pažnje sitnim detaljima, kao i insistiranje na traženju saglasnosti za svaku odluku, bez obzira na to da li se odluka odnosi na optužnice ili na svakodnevne administrativne aktivnosti”.

Sutkinja Korner navodi primjer u kome Tužilaštvo nije dostavilo važne informacije za Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina a da su glavna tužiteljica i tužilac Izet Odobašić oboje dali isto objašnjenje nakon provjere. Zaključili su da je za odgovore bila zadužena stručna saradnica koja je otišla na porodiljski dopust prije nego što je uspjela završiti taj zadatak.

“Ovo objašnjenje nije najbolje opravdanje, ako ni zbog čega drugog, zato što skreće pažnju na nedostatke u rukovodnim praksama”, navela je Korner.

Kao jedan od primjera da se ništa nije promijenilo navodi se zvanično radno vrijeme Tužilaštva, koje završava u 16 sati, što znači da “oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa”.

Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane Korner je istakla da se i dalje ne održavaju mjesečni sastanci rukovodilaca odsjeka sa tužiocima, da nije u potpunosti ispoštovana preporuka za vraćanje regionalnih timova za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nedovoljno nastojanje da se riješe izazovi provođenja paralelnih istraga, da plan istraga pripremaju istražitelji iako je zakonom predviđeno da to rade tužitelji, te kako raniji problem nedostatka mentorstva za mlađe tužioce i dalje nije riješen te da i dalje postoji nedostatak transparentnosti u radu na takozvanim “A” predmetima.

Istaknuto je i da Tužilaštvo nastavlja da podiže optužnice protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine. U ranijem izvještaju iz 2016. godine Korner jer navela kako se na ovaj način “nepotrebno troše resursi koji su mogli biti iskorišteni za istragu i procesuiranje počinilaca koji još uvijek nisu stigmatizirani kao ratni zločinci”.

Otpor koji iskazuju udruženja žrtava i neke političke stranke prema bilo kakvim izmjenama i dopunama Državne strategije čini se (barem što se tiče udruženja žrtava) da uglavnom počiva na nedostatku informacija koje pruža Tužilaštvo BiH o napretku ostvarenom u procesuiranju predmeta ratnih zločina i statusu onih koji još nisu riješeni.

Najveći dio preporuka nije proveden

Gordana Tadić. Foto: BIRN BiH

Imenovanje “šefa za vođenje postupaka” koji bi pružio pomoć u radu zamjeniku glavnog tužioca u oblasti svakodnevnog upravljanja Posebnim odjelom za ratne zločine također nije provedeno.

Prema preporuci iz 2016. godine, “šefa za vođenje postupaka” bilo je potrebno imenovati za period ne kraći od 12 mjeseci.

Izvještaj iz 2016. godine je tadašnji glavni tužilac Goran Salihović, kome su preporuke bile namijenjene, odbacio kao netačan.

Protiv Salihovića je pokrenut disciplinski postupak za ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja ili napredovanja u službi, nakon čega je i suspendovan sa ove funkcije.

Krivični postupak protiv Salihovića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja vodi se pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Kako je Korner navela u izvještaju, odlazak Salihovića s pozicije glavnog tužioca doprinio je drugačijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.

“Neki od kontinuiranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvom BiH, direktna su posljedica njegovog autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”, navedeno je.

U analizi provedenih preporuka iz izvještaja od 2016. godine navodi se kako je djelimično provedena preporuka uvođenja manjih timova zaduženih za određenu regiju.

“Nije se preduzeo nijedan korak u smjeru provođenja ove preporuke, čak ni nakon suspenzije prethodnog glavnog tužioca u septembru 2016. godine”, navedeno je u Izvještaju, uz pojašnjenje kako je Gordana Tadić, glavna tužiteljica, tek trećeg januara ove godine donijela odluku u kojoj se određuju geografska područja koja pokriva svaki tim.

Kako se u Izvještaju navodi, osim toga, organizacijska struktura je ostala nepromijenjena, tužioci su raspoređeni u odsjeke, a ne u timove.

Kako je Korner navela u izvještaju iz 2016. godine, uvođenjem ovih timova bi se suzbila kultura rada u kojoj svaki tužilac radi na svom predmetu, u relativnoj izolaciji, a promovirala bi se uspostava dosljednog pristupa dokazima i pravnom tumačenju prilikom izrade optužnica koje se odnose na određeno područje na kojem je došlo do sukoba.

Prema preporuci iz Izvještaja o unapređenju procesuiranja ratnih zločina, potrebno je da se u najskorije vrijeme “odsjeci” kao jedinice ukinu i da se imenuje vođa svakog od šest timova.

Premda je Korner u prethodnom izvještaju navela kako smatra da je potrebno da vođe timova održavaju redovne sedmične sastanke sa članovima tima, kako bi s njima razgovarali o aktuelnim pitanjima, ali i da imaju redovne zajedničke sastanke na kojima bi razgovarali o međusobno povezanim pitanjima, a šef Posebnog odjela za ratne zločine trebao bi se sastajati s vođama timova jednom mjesečno, kako bi dobio informacije o ostvarenom napretku, ni ova preporuka nije provedena.

Preporuka prema kojoj je potrebno izraditi pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužioci nije provedena. Djelimično je uveden sistem mentorstva novoimenovanih tužilaca tokom 2019./2020. godine i to donošenjem “Pravilnika o mentorstvu u Tužilaštvu BiH” početkom ove godine.

“Evidentno je da u Tužilaštvu BiH još nije učinjen nijedan pokušaj uvođenja pravilno strukturiranog mentorskog programa”, što je, prema mišljenju sutkinje Korner, rezultat percepcije da tužioci ne bi bili imenovani da nisu u stanju da rade posao bez pomoći i da mentoriranje zadire u nezavisnost tužioca.

Raspoređivanje tužilaca na rad u sastavu Posebnog odjela za ratne zločine kako bi se bavili samo predmetima ratnih zločina, djelimično je provedeno tokom 2019. godine.

U izvještaju iz 2016. godine navedeno je kako je prije pokretanja nove istrage neophodno izvršiti provjeru podataka u relevantnoj bazi podataka, kao i direktnu provjeru s tužilaštvom u predmetnom području, kako bi se nedvojbeno utvrdilo da ne postoji paralelna istraga koju vodi to tužilaštvo, i ta preporuka je sporadično provedena.

Kako Korner navodi, da bi se spriječilo provođenje paralelnih istraga i osiguralo spajanje optužnica protiv lica koja se terete za krivična djela u odnosu na iste događaje, potrebno je izvršiti detaljne provjere u relevantnim bazama podataka kako bi se izbjeglo dupliciranje istraga. Iz istih razloga svaki tužilac koji zaprimi novi predmet mora upoznati vođu svog tima s relevantnim podacima.

Koncept timova zaduženih za određenu regiju djelimično je proveden u januaru 2020., dok se sastanci tih timova te sastanci vođa timova nisu održavali, navedeno je u izvještaju sutkinje Korner.

Prema njenom prvom izvještaju, bilo je potrebno izraditi analizu zločina u vezi sa svakim od područja, koja bi bila zasnovana ne samo na predmetima vođenim pred MKSJ-om i Sudom BiH već i na predmetima vođenim pred drugim, nižim sudovima. Ova preporuka nije provedena, kao što nisu izrađene pisane smjernice za cjelokupni Posebni odjel za ratne zločine, kojima bi bili propisani kriteriji za utvrđivanje prioritetnih predmeta na kojima će raditi tužioci.

Iako je, prema preporukama sutkinje Korner, bilo potrebno izvršiti reviziju kriterija kojima se definira složenost predmeta koji će biti procesuirani pred Sudom BiH, to je tek djelimično provedeno, što se odnosi na Nacrt revidirane Državne strategije.

Glavna tužiteljica Državnog tužilaštva Gordana Tadić je krajem prošle godine u intervjuu za BIRN BiH kazala kako je podizanje optužnica sve teže, te kako je potrebno provođenje duge istrage, ali i da žrtve rata traže da Tužilaštvo BiH radi i manje složene predmete.

“Oni se, prema Strategiji, vode kao manje složeni predmeti, međutim nijedno silovanje, nijedno ubistvo ne može biti manje složen predmet i svi predmeti koji su kvlifikovani kao zločin protiv čovječnosti trebalo bi da rješava Sud BiH po dosadašnjoj Strategiji. Na sudu je da li će to dalje proslijediti ili ne”, rekla je Tadić.

Preporuka za održavanje mjesečnih sastanaka radnih grupa Državnog suda i Tužilaštva BiH na kojima bi tema trebao biti razgovor o općim problemima te davanje prijedloga za prevazilaženje tih problema, umjesto razgovora o pojedinostima u vezi s konkretnim predmetima, djelimično je provedena.

Nastavljeno sa istim nedostacima u optužnicama

Korner i Matt Field. Izvor: Twitter, Matt Field

Objašnjavajući dio o formama optužnica i rangu počinilaca, Korner je navela da nisu provedene preporuke o izradi internih smjernica o formi i sadržaju optužnica, ustupanje svih predmeta entitetskim i Tužilaštvu Brčko distrikta koji ne zadovoljavaju kriterije za vođenje postupka pred Sudom BiH, a nije se prestalo s praksom podizanja optužnica protiv nižerangiranih počinilaca i onih koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. U izvještaju se zaključuje da se navodno i dalje nastavlja praksa podizanja optužnica s ciljem ispunjenja norme.

Uprkos tome što je Tužilaštvo BiH u proteklom periodu podiglo optužnice protiv niza visokorangiranih počinilaca, tužioci još uvijek Sudu BiH na potvrđivanje podnose optužnice koje ne ispunjavaju kriterije ni važeće ni revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Sutkinja Korner u izvještaju navodi kako je došlo do poboljšanja u dijelu optužnica s praksom “fragmentacije”, odnosno podizanja više različitih optužnica koje se odnose na isti događaj ili podizanja više optužnica protiv iste osobe, ali da ta praksa još postoji.

Djelimično su provedene preporuke koje se tiču vršenja ocjene složenosti predmeta pred Sudom BiH radi eventualnog ustupanja, kao i ustupanje predmeta koji ne ispunjavaju kriterije za vođenje postupka pred Državnim sudom.

Osim toga, nisu provedene smjernice Tužilaštva BiH o formi i sadržaju optužnica prema kojima trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužni akt neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja.

Nije usvojena izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH kojom bi bila propisana trajna obaveza tužioca da objelodani materijal koji može dovesti u pitanje predmet tužilaštva ili pomoći u odbrani optuženog.

“Ponovo se ukazuje na potrebu hitnog usvajanja izmjena i dopuna zakona koje bi tužioce obavezale na davanje uvida u materijal koji je u njihovom posjedu i koji, iako nije korišten u datom predmetu, može imati uticaja na njega, posebno bilo kojeg materijala za koji se s razlogom može smatrati da bi mogao negativno uticati na predmet tužilaštva ili pomoći optuženom. Ova obaveza treba trajati sve do pravosnažnosti presude”, stoji u izvještaju.

Od preporuka koje su provedene, istaknute su primjene zaštitnih mjera za žrtve pred svim sudovima i revidiranje kriterija za sistem norme.