Potočari, Srebrenica. Izvor: BIRN BiH
Upravni odbor BHRT-a je na sjednici 21. jula 2020. godine razmatrao aktivnosti nakon emitovanja serijala Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici na BH Radiju 1, od 6. do 10. jula ove godine, te su zaključili da “Poslovodni odbor BHRT-a utvrdi sve okolnosti objavljivanja ovog serijala, a naročito da li su ispoštovane predviđene uređivačke procedure i propisana hijerarhija”.
Kako se navodi u saopćenju Upravnog odbora, zatraženo je i očitovanje Programskog vijeća BHRT-a, od kojeg se očekuje da dâ ocjenu da li su ispoštovani profesionalni standardi javnog radio-televizijskog emitovanja.
Novinar i bivši generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović je na svom Twitter nalogu objavio da “Uprava BHRT-a nastavlja ometanje profesionalnog uređivanja programa tog javnog medija. Smeta im što je u programu objavljen Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica o negiranju genocida i traže odgovornost uredništva. Negatori genocida se pokušavaju zaštititi navodnom voljom cijelog jednog naroda”.
Uprava #BHRT nastavlja ometanje profesionalng uređivanja programa tog javnog medija. Smeta im što je u programu objavljen izvještaj @SrebrenicaMC o negiranju genocida i traže odgovornost uredništva. Negatori genocida se pokušavaju zaštititi navodnom voljom cijelog jednog naroda.
— Mehmed Agovic (@MehmedAgovic) July 23, 2020
“U ovom slučaju, Upravni odbor je izabrao najnesretniju temu, a to je Izvještaj Memorijalnog centra u Srebrenici o negiranju genocida. Jasno je da je politički trend u jednom dijelu političke javnosti u BiH da se negira genocid, da se onemogućava donošenje zakona o negiranju genocida. Prema tome, ako je sporan izvještaj koji govori o negiranju genocida u Srebrenici, onda je sporno što se iznose činjenice o negiranju genocida. Sad negatori genocida nije cijeli jedan narod, nego su neki pojedinci, zvaničnici u vrhu vlasti u BiH”, kazao je Agović za BIRN BiH.
Kako je naveo, Upravni odbor treba da se bavi i da obezbijedi uslove za normalno poslovanje Javnog servisa, da mu obezbijedi neposredan dotok novca, dostatnog za finansiranje njegove djelatnosti u skladu s evropskim regulama o djelovanju javnog servisa.
“Svako miješanje Upravnog odbora u uredničku politiku je svojevrstan pritisak na osporavanje nezavisnosti javnog medijskog servisa, jer Upravni odbor u ovim uslovima, bosanskohercegovačkim, postavljaju stranke u vlasti. Dakle, oni su neposredno odgovorni strankama u vlasti i izvršavaju njihove naloge ili vode računa o političkom trendu tih stranaka”, dodao je Agović.
U maju ove godine Memorijalni centar Srebrenica predstavio je Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici, kao rezultat jednogodišnjeg istraživanja aktivnosti negiranja, minimiziranja i relativiziranja zločina genocida od institucija i pojedinaca u zemlji i svijetu.
Izvještaj obuhvata istraživanje konteksta rata u BiH, politike “etničkog čišćenja” i ratnih zločina u istočnoj Bosni koji su prethodili genocidu u Srebrenici, radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Suda BiH. Izvještaj također analizira aktivnosti zvaničnih institucija i pojedinaca u BiH i Srbiji na prikrivanju zločina genocida, detaljno istražuje nacionalističke narative koji se tiču negiranja genocida, broja žrtava i drugih poruka dominantnih u javnosti.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić za BIRN BiH je rekao da je Centar objavio Izvještaj u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima – da se bavi memorijalizacijom, uključujući i borbu protiv negiranja genocida koji je utvrđen u najvažnijim međunarodnim, ali i domaćim pravosudnim instancama.
“Jedna grupa ljudi u Upravnom odboru upravo pokušava da kidnapuje državnu instituciju cijelu, da bi mogla osigurati nekažnjivost za negiranje genocida. A pri tome je to Javni servis koji se plaća, između ostalog, i od poreznog novca koji u budžet uplate i ljudi koji su preživjeli genocid”, dodao je Suljagić.
Hikmet Karčić, istraživač genocida i jedan od autora Izvještaja, kazao je da se ovdje radi o pokušaju uticaja na uredništvo, te da je Izvještaj o negiranju genocida rezultat rada naučno-istraživačkog tima respektabilnih naučnika.
“S druge strane, ono za što bi Upravni odbor i uredništvo trebalo da se pobrinu jeste da ne daju prostor negatorima genocida i da ne promoviraju masovne zločine. Promocija logora za silovanja na dnevniku BHRT-a je nedopustiva i Upravni odbor BHRT-a bi se trebao javno ograditi od toga”, izjavio je Karčić.
BIRN BiH nije do objavljivanja teksta dobio odgovor od predsjedavajućeg Upravnog odbora BHRT-a Ljubomira Zubera. Iz Press službe BHRT-a su za BIRN BiH rekli da će javnost informisati nakon što provedu proceduru.
U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno preko 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.
Uprkos ovom broju presuda, negiranje genocida, ali i drugih ratnih zločina, rasprostranjeno je u javnom diskursu.
