Može li predmet “Respiratori” biti prekretnica u procesuiranju zvaničnika i vraćanju povjerenja javnosti?

Više od mjesec dana nakon što je portal Fokus objavio priču kako su respiratori u Federaciji BiH kupljeni preko firme koja se bavi prodajom voća i povrća, noć u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na ispitivanju proveli su federalni premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i direktor firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić.

Bivši sudija i pravnik Vehid Šehić smatra da je ishod ove istrage “biti ili ne biti” za domaće pravosuđe.

“Ako on doživi sudbinu ranijih predmeta u kojima su visokopozicionirane osobe bile sumnjičene za kriminal, onda će institucije koje se bave vladavinom prava i jednakopravnosti svih ljudi, doživjeti krah”, kaže Šehić i objašnjava da bi to značilo konačno gubljenje povjerenja javnosti u rad pravosuđa i vladavinu prava.

“Nažalost, mi imamo visok stepen nepovjerenja u institucije države, ali mi dosadašnji rad na predmetu ‘Respiratori’ daje nadu da bi ovaj mogao biti drugačiji od prethodnih”, kaže Šehić.

On smatra da slučaj nije teatralizovan i to mu daje nadu da se ova istraga razlikuje od prethodnih.

“Nismo imali filmskog hapšenja osumnjičenih praćenog TV kamerama. Čak ni brojni i ogromni politički pritisci politike i javnosti ne utiču na istragu, bar za sada, što je jako dobro. Istakao bih još i solidarnost medija da se temeljito i jednako svi bave ovom temom”, dodaje Šehić i napominje kako, prema njegovim informacijama, na istrazi rade tužioci s najvećim iskustvom i da je do sada prikupljen veliki broj dokaza.

“Tužilaštvo BiH odlučilo se na temeljitu istragu s prikupljanjem velikog broja materijalnih dokaza, daleko detaljnijim i širim od onoga što javnost misli”, smatra Šehić, pravnik s dugogodišnjim iskustvom.

Politički pritisci na Tužilaštvo

Tužilaštvo BiH ranije je saopćilo da će zbog interesa javnosti za ovaj predmet iznositi više informacija tokom istrage nego što je to do sada bilo uobičajeno. Iz ove institucije je saopćeno da su rezultati vještačenja pokazali da respiratori nisu za upotrebu u intenzivnoj njezi.

Uprkos tome, Tužilaštvo je rijetko iznosilo dodatne detalje o istrazi.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH kaže da se radi o zatvorenom predmetu, “kakav i treba biti tokom istrage”.

“Politički i svi drugi pritisci u vezi sa istragom ovog predmeta trebaju prestati. Na Tužilaštvu je da donese pravu odluku i nema potrebe za bilo kakvim pritiscima. Opravdano mi je istraživanje medija koji se bave time i stvaraju sliku o predmetu, a sa svime ostalim treba prestati do samog, eventualnog podizanja optužnice”, smatra Miraščija.

Iz Tužilaštva je ranije saopćeno da je, od početka rada na predmetu, 4. maja ove godine, kada je Državno tužilaštvo preuzelo predmet od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, poduzeo cijeli niz radnji na utvrđivanju okolnosti ove nabavke.

Putem instituta međunarodne pravne pomoći pribavljeni su i pribavljaju se svi potrebni podaci i informacije o predmetnoj nabavci, vrše se vještačenja i pregledi dokumentacije i tužiteljski tim je u svakodnevnom i stalnom kontaktu s policijskim i sigurnosnim agencijama s kojima radi na predmetu, saopćeno je ranije.

U proteklim sedmicama SIPA je vršila pretrese u Federalnoj upravi civilne zaštite, Vladi Federacije, Zavodu za javno zdravstvo Federacije, zatim i u firmi “F.H. Srebrena malina”. Istraga se vodi zbog nabavke 100 respiratora iz Kine koji su koštali 10,5 miliona KM.

Federalna uprava civilne zaštite i Vlada Federacije su ranije u vezi s podacima o nabavci bile zatvorene i netransparentne prema medijima i nevladinim organizacijama. Međunarodna organizacija Transparency International u Bosni i Hercegovini je od Vlade Federacije tražila da im dostavi dokumentaciju u vezi s nabavkom respiratora, kao i transkripte sa sjednica o raspravi za nabavku, ali dokumentaciju nikada nisu dobili, tvrdi Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije.

“Transkripti su kasnije objavljeni u javnosti. Mi smo kasnije tražili i transkripte sa sjednice na kojoj je donesena odluka o nabavci, koja nije bila dostupna javnosti, kao i dokumentaciju vezanu za nabavku. Iz Vlade FBiH smo dobili odgovor da nisu u mogućnosti dostaviti nam tražene dokumente, jer im je SIPA oduzela sve to”, kaže Korajlić.

Ona smatra da je cijeli proces oko istrage ispolitizovan, te da pritisak na Tužilaštvo BiH vrše dvije političke partije u BiH – Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

“Zanimljivo je, recimo, da među osumnjičenim nema Jelke Miličević, koja je bila na čelu Kriznog štaba i koja je morala znati sve o nabavkama respiratora. Sve što je znao premijer Novalić, morala je znati i ona. Mislim da ponovo imamo jedan selektivni pristup pravdi, a kamo sreće da jedna afera rezultira potpunom istragom i kažnjavanjem svih koji to zaslužuju. Podržavam istragu, ali se bojim da nije potpuna”, kaže Korajlić.

Podatke o kupovini respiratora u Federaciji prvi su objavili mediji.

Nermin Mahmutović, direktor portala Fokus, kaže kako s prognozama o radu na ovom predmetu treba biti oprezan “jer još nisu obuhvaćeni svi akteri ovog događaja”. On također navodi da se u predmetu ne spominje Jelka Miličević.

“Ako se sjetimo samo afera iz bliskog vremena, kao što su afere ‘Potkivanje’, ‘Diploma’, slučajevi ‘Memić’ i ‘Dragičević’, ili slučaj ‘Aluminij’, onda nisam optimista. Naročito jer i ovaj slučaj, kao i te, vodi Gordana Tadić. Pitanje je kako će se sada oduprijeti i spinovima, jer slijedi neminovan politički atak i odbrana spinovima kako je to napad na Bošnjake”, kaže Mahmutović.

Za razliku od Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom u Kantonu Sarajevo, koji aktivno nadgleda sumnjive slučajeve nabavki, još uvijek mladi Antikoruptivni tim Vlade Federacije nema nadležnost da provjerava nepravilnosti.

Bivši direktor Agencije za borbu protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Sead Lisak, koji je i savjetnik premijera FBiH Fadila Novalića za borbu protiv korupcije i saradnju sa organizacijama civilnog društva, tvrdi da, kao predsjednik Antikorupcionog tima Vlade, u samu istragu nije uključen.

“Nažalost, mi smo, kao i Agencija na čijem sam bio čelu, zaduženi samo da pratimo provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015.–2019. Nismo nadležni za bilo šta drugo”, kaže Lisak.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. Izvor: Vlada Federacije

Dugo čekanje na reakcije

Premijer Novalić je prije nekoliko dana potvrdio da mu je oduzet mobitel koji koristi. Dio javnosti i stručnjaka takvu reakciju Tužilaštva, sedmicama nakon početka rada na predmetu, smatraju zakašnjelom.

Bivši višegodišnji sudija Suda BiH i iskusni advokat Vlado Adamović kaže da oduzimanje mobitela mjesec dana nakon otkrivanja afere “ne mora da znači ništa”.

“Iza ovakvih radnji postoje papirni predmeti i dokazi. Dakle, moraju postojati ugovori, zapisnici, fakture, dokazi o tome ko je naručilac robe, ko izvršilac nabavke. Dakle, nema tu kašnjenja. Ako nedostaju ti dokumenti, znači riječ je o krivičnom djelu, isto kao i ako dokumenti nisu uredni. Ili ako je sve u redu, onda istraga pada u vodu”, kaže Adamović.

Dosadašnji dio istrage Adamović smatra dobro urađenim, što je, kako kaže, “ono što narod očekuje u pravnoj državi”.

“Strahovit je pomak činjenica što se prema najvišim funkcionerima postupa bez zadrške. Oduzimanje mobitela i niza materijalnih dokaza, po meni, jeste napredak i to je ono što javnosti i građanima treba. Sjetimo se ranijih afera u kojima su bili osumnjičeni ministri, premijeri i drugi visoki funkcioneri, sve su završile traljavo. Bez prejudiciranja bilo čega, treba pustiti da se istraga okonča na način na koji je počela”, kaže Adamović.

Pravosuđe u BiH već godinama je pod kritikama zbog malog broja predmeta i optužnica za korupciju protiv zvaničnika, kao i zbog oslobađajućih presuda ili niskih kazni za korupciju po njihovim optužnicama. U izvještaju stručnjaka za Evropsku komisiju iz prošle godine, navedeno je da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije i da pravosudni sistem jednostavno ne funkcioniše u borbi protiv ozbiljnih slučajeva korupcije ili složenih finansijskih istraga, zbog čega građani nemaju povjerenje u rad pravosuđa na procesuiranju korupcije.

Kantonalni sud u Sarajevu prošle je godine u slučaju “Energopetrol” – u kojem se devet osoba teretilo za sklapanje štetnog ugovora, pomaganje pri sklapanju štetnog ugovora te nesavjestan rad u službi – oslobodio bivšeg premijera Federacije Nedžada Brankovića i još osam osumnjičenih.

Sud BiH je krajem januara 2011. oslobodio Edhema Bičakčića i Dragana Čovića optužbe da su počinili zloupotrebu službene dužnosti.

Bili su optuženi da su u funkciji premijera i ministra finansija Federacije, bez odluke Vlade, dana 18. januara 1999. donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 1999. godinu za stambena pitanja, kojom je iz sredstava tekućih rezervi odobren iznos od 3,2 miliona KM za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, oslobođen je i 2008. godine. Postupajući po izmijenjenoj optužnici Tužilaštva BiH u predmetu “Dragan Čović i drugi”, Sud BiH je izrekao presudu kojom se odbija optužba da je Čović počinio krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlasti”.

Čović je u prvostepenom postupku oslobođen optužbi da je u svojstvu ministra finansija u Vladi Federacije BiH prekoračio granice službenog ovlaštenja u namjeri da preduzeću “Lijanovići” Široki Brijeg i “MI Lijanovići” pribavi korist u vidu neplaćanja posebnih taksi na mašinski iskošteno meso peradi.

Suđenje je vođeno i u slučaju bivšeg predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, koji je također oslobođen optužbi. On je bio optužen da je u periodu od 2011. do 2013. sebi i drugima pribavio korist, da je primio dar i protuzakonito posredovao u zapošljavanju, a oslobođen je prošle godine.

Još uvijek je nerazjašnjen i predmet koji se pred Sudom BiH vodi protiv bivšeg glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića. Istraga protiv Gorana Salihovića trajala je dvije godine, prije nego što je krajem 2018. Sud BiH potvrdio optužnicu koju je protiv njega podiglo Tužilaštvo BiH. Optužnica tereti Salihovića da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 KM, odnosno da je “kao glavni tužilac Tužilaštva BiH u periodu od februara 2013. do septembra 2016. postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Kasnije je odlučeno da će se sudski postupak protiv Salihovića voditi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Suđenje u ovom predmetu počelo je u februaru 2020. godine.

Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH (ACCOUNT), kaže da dosadašnje iskustvo u BiH “govori da ništa nije bilo urađeno u aferama gdje su akteri visoki zvaničnici”.

“Ako se budemo vodili tom logikom, ni sada neće biti ništa od istrage. Vrlo su zanimljivi ti politički simptomi i pozadine u BiH. Moguće je da je samo Tužilaštvo u ovom slučaju vrlo zainteresovano da sprovede istragu, a da i nakon ove istrage nastavi po starom”, kaže Karić.