Iskustva pandemije: Dezinformacije ugrožavaju zdravlje ljudi, ali ih je teško ograničiti

Dezinformacije i lažne vijesti koje se šire, pogotovo za vrijeme pandemije, imaju negativne posljedice po zdravlje ljudi, kazala je Mirela Hadžić, psiholog psihoterapeut. Pojasnila je kako su u ovakvim vanrednim okolnostima ljudi u potrebi da osjećaju određenu sigurnost, da imaju kontrolu nad situacijom, a informacije su upravo te koje daju prividan osjećaj sigurnosti ili kontrole dok širenje lažnih informacija može dovesti do osjećaja straha i panike.

“Tokom ove pandemije susretala sam se sa slučajevima gdje su ljudi upravo zbog širenja dezinformacija dolazili i tražili pomoć psihologa ili psihijatra zato što su imali povećanu anksioznost, depresivnost, napade panike i slično. Ono što je jako važno jeste da ograničimo svoje izlaganje različitim medijskim sadržajima, dovoljno je da jedanput dnevno, u prosjeku nekih pola sata, imamo prostora da dobijemo one informacije koje nam trebaju”, kaže Hadžić za BIRN BiH.

Seid Masnica, komunikolog i profesor na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru, govori kako je pandemija koronavirusa pomogla da se u jednom dužem periodu vanrednih okolnosti spozna odnos prema novinarstvu i javnim slobodama.

“Javnost mora biti informirana, na novinarima je da ispoštuju standarde profesionalnog novinarstva, da usavršavaju svoje kadrove, da zbog brzine objavljivanja određenih neprovjerenih informacija ne gube svoj kredibilitet kod javnosti, a time i ne derogiraju novinarstvo kao struku. Analizirajući trenutno stanje u medijskom prostoru BiH, čini mi se da je jedina mogućnost da građani prepoznaju informaciju pored dezinformacije, medijsko opismenjavanje”, kazao je Masnica.

Znamo li provjeriti informacije i njihove izvore?

Prema nalazima istraživanja o “Adekvatnom informisanju o situaciji u vezi sa COVID-19 u BiH” koje je Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) provela u saradnji sa UNICEF-om u Bosni i Hercegovini u aprilu 2020. godine, 27 posto ispitanika, prvenstveno mladih, smatra da ne zna kako provjeriti informacije.

“Činilo se da ni sami mediji na samom početku nisu bili dovoljno sigurni oko toga na koji način uopće pristupiti ovoj temi, kako izvještavati o zdravstvenoj krizi koja je zahvatila cijeli svijet, a da se takvim informisanjem ne stvori panika među građanima i koji su to provjereni izvori informacija, kredibilni sagovornici”, kaže za BIRN BiH Azra Maslo, rukovoditeljica Sektora za programske sadržaje i prigovore Regulatorne agencije za komunikacije.

Kako navodi, Agencija je počela da izdaje preporuke svojim nosiocima dozvola, pružaocima medijskih usluga podsjećajući ih na obavezu primjene profesionalnih i etičkih standarda, kao i primjenu pojačane uredničke i profesionalne odgovornosti.

Prema riječima Dženane Burek, izvršne direktorice Vijeća za štampu, dezinformacije se u uslovima koji nisu vanredni najčešće plasiraju namjerno kako bi se, iz najrazličitijih pobuda, uvjerilo javnost u nešto što neko želi predstaviti kao istinu i time steći određenu korist.

“Za vrijeme pandemije koronavirusa, dezinformacija može imati pogubne posljedice, jer može direktno utjecati na ljudsko zdravlje ili život. U doba pandemije, najveći problem predstavlja upravo prenošenje dezinformacija o liječenju koronavirusa, što je problem sa kojim se suočava cijeli svijet”, pojasnila je Burek.

Dodala je kako su novinarska udruženja podsjećala medije na poštivanje pravila struke, dodatne provjere, korištenje kredibilnih izvora, a vlasti na saradnju sa medijima zbog njihove iznimno važne uloge u aktuelnom trenutku.

Emir Zulejhić. Izvor: N1

Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba koji se također bavi prepoznavanjem lažnih vijesti i dezinformacija na web portalima u našoj zemlji, kaže da su i oni primijetili nagli porast broja dezinformacija i neprovjerenih informacija, te da od početka februara, kada se počelo ozbiljno pričati o koronavirusu u BiH, svjedoče prilivu dezinformacija većem nego ranije sa kojim se ni oni, za više od dvije godine koliko rade, još uvijek nisu susretali.

“Sve ovo što se dešava i fenomeni koje vidimo, kada pričamo o dezinformacijama i lažnim vijestima, su zapravo sve ono što mi gledamo od početka našeg rada. Međutim, u posljednja dva mjeseca je količina takvih informacija na internetu zaista nevjerovatna, a takve informacije dolaze dijelom iz drugih zemalja gdje se prevode na naš jezik, a dijelom je u pitanju naša domaća pamet u smišljanju i kreiranju takvih netačnih priča”, kaže Zulejhić za BIRN BiH.

Novinarstvo između slobode govora i dezinformacija

Prema njegovim riječima, značajan dio populacije u potpunosti gubi povjerenje u medije, a to je jedna od najvećih opasnosti lažnih vijesti općenito, ne samo u doba pandemije.

“Imamo hiljade i hiljade lažnih medija, dakle stranica koje se lažno predstavljaju kao mediji koje plasiraju hiljade netačnih, neprovjerenih, poprečnih informacija među običnom populacijom koja nema iskustva sa medijskim svijetom, koja nema razvijenu medijsku pismenost, zapravo ne vidi razliku između jednog lažnog portala i jednog ozbiljnog profesionalnog medija koji zapravo ima redakciju i novinare. I mislim da je to možda čak i najveća opasnost, zapravo gubitak povjerenja u medije i u zvanične institucije također”, pojašnjava Zulejhić.

Agencija je u periodu od proglašenja ove krize procesuirala ukupno tri slučaja inicirana prigovorima građana koji su se odnosili na širenje lažnih vijesti, a ukupno je primljeno 16 prigovora na ovu temu, kaže Maslo. Niti u jednom od ovih slučajeva nije utvrđeno kršenje pravila i propisa Agencije i slučajevi su okončani u redovnoj proceduri.

Od početka pandemije koronavirusa, Vijeće za štampu u BiH je zaprimilo veliki broj žalbi na medijske izvještaje koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa pandemijom, što nužno ne znači da se radi o dezinformacijama, jer su žalbe još u proceduri. Žalbe se uglavnom odnose na objavu informacija o nepouzdanosti testova na koronavirus koji se vrše u privatnim laboratorijama, neodvajanje sponzorisanog od uredničkog sadržaja, reklamiranje neprovjerenih lijekova, teorije zavjere i način izvještavanja o određenim procedurama nabavke medicinske opreme.

Pandemija koronavirusa, dezinformacija i lažnih vijesti

Veliku pažnju javnosti izazvalo je gostovanje Semira Osmanagića u Centralnom dnevniku FACE TV-a, koji je kazao da je doktor historije civilizacija i da ga upravo to kvalifikuje da govori o koronavirusu. Glavni i odgovorni urednik FACE TV-a Admir Salihović za BIRN BiH navodi da su donijeli odluku o gostovanju Osmanagića jer je to, između ostalog, bila i želja njihovih gledatelja i gledateljica.

“Građani su to tražili. Zašto ne dopustiti nekome da kaže ono što misli, a sve ono što on misli može se upotrijebiti kao argument da je u pravu i kao argument da nije u pravu. Sve ono što je on iznosio mogu ljudi prosuditi kao istinu ili kao neistinu, odnosno ono što nije utemeljeno na naučnim činjenicama. Senad Hadžifejzović kao urednik i voditelj, ali i kao osnivač FACE TV-a, nije ostavljao toliko prostora Semiru da tim teorijama zavjere pokuša građane ubijediti u to, dao mu je prostor i vrijeme da odgovori, da kaže svoje stavove, a nakon toga mu je postavljao pitanja”, kazao je Salihović i dodao kako je video Osmanagićevog gostovanja bio jedan od najgledanijih ove telezivije na YouTube kanalu.

“Mi smo dan za danom uvijek analizirali ono što smo objavljivali u našim informativnim emisijama, i trudili smo se da, ako zaista dođe do nekih pogrešaka u našim prilozima, eventualno u intervjuima sa našim sagovornicima, ispravimo te greške i da građanima kažemo prave, istinite i objektivne informacije. Ipak je to najbitnije”, rekao je Salihović.

Portal Raskrinkavanje je navode koje je Osmanagić iznosio u emisiji ocijenilo kao pseudonauku.

Milica Plavšić, novinarka web portala BUKA, za BIRN kaže kako se u proteklom periodu radilo mnogo više i brže nego inače, te da su se u takvoj situaciji dešavale i greške, ali da, uprkos svemu tome, nisu griješili više nego što je to uobičajeno u ovom poslu.

“Bili smo preplavljeni raznim stručnim i nestručnim mišljenjima, često potpuno kontradiktornim, bombastičnim izjavama političkih lidera, prognozama raznih epidemiologa, čas optimističnim, čas pesimističnim, šokantnim tvrdnjama raznih izvora, a sve je zapravo bilo nagađanje i gotovo da niko nije imao pouzdanu i provjerenu informaciju o samom koronavirusu. Trebalo se snaći u tom obilju informacija i poluinformacija i dobro ih filtrirati, prije nego što ih plasirate svojim čitaocima”, pojašnjava Plavšić.

Ona kaže da su, osim standardnih kriterija za ocjenu relevantnosti i istinitosti neke informacije, morali razviti i novinarsko šesto čulo da “nanjuše” lažnu informaciju. Dodaje kako su greške u radu neminovne “kada radite pod pritiskom, u krizi koja vas pogađa i lično i profesionalno”.

“Ono što je važno jeste priznati grešku i pokušati je ispraviti uklanjanjem lažne vijesti, objavom demanta ili ispravke. Tu smo izuzetno odgovorni i nemamo problem da priznamo kad smo pogriješili i da se izvinimo čitaocima”, kazala je Plavšić.

Urednik portala Raskrinkavanje.ba navodi kako se lažne vijesti i potpuno izmišljene teorije i savjeti, uglavnom pojavljuju i dijele na društvenim mrežama, te anonimnim portalima koji se lažno predstavljaju kao mediji, ali da se u ozbiljnijim mainstream medijima javlja jedna druga vrsta problema koju su nazvali “false balance”.

“Radi se o situacijama u kojima mediji pokušavajući ispoštovati zlatno pravilo novinarstva o uključivanju dvije strane, a zapravo rade pogrešnu stvar. Imali smo situaciju da neki mediji u BiH prostor daju osobama koje tvrde da je koronavirus napravljen u laboratoriji s ovim ili onim ciljem, u istom članku u kojem se daje izjava Svjetske zdravstvene organizacije ili nekog drugog naučnika koji ima naučna istraživanja na kojima temelji svoje izjave”, pojasnio je Zulejhić.

Zakonska regulativa dezinformacija: Potreba ili ograničavanje medijskih sloboda?

Izloženost građana dezinformacijama glavni je izazov posljednjih mjeseci za čitavu Evropu. Evropska komisija radi na provedbi jasnog, sveobuhvatnog i širokog skupa akcija za borbu protiv širenja i utjecaja internetskih dezinformacija u Evropi i osiguranja zaštite evropskih vrijednosti i demokratskih sistema, ali još uvijek ne postoje jasno određene zakonske regulative u borbi protiv dezinformacija.

Vlasti u BiH su pokušale da se izbore sa lažnim vijestima kroz donošenje različitih odluka o kažnjavanju prenosilaca, što je naišlo na velike kritike javnosti, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nada Dalipagić, advokatica i članica žalbene komisije Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, u razgovoru za BIRN BiH je rekla kako bi donošenje bilo kakve regulative koja bi se odnosila na širenje dezinformacija donijelo više štete nego koristi.

“Protiv toga sam da se donose zakoni u tom pravcu iz razloga što bi se moralo utvrditi šta je dezinformacija, potom namjera, a ono što je najbitnije ograničila bi se sloboda informacije. To bi dalo mogućnost da se novinarstvo potpuno kontrolira, da se praktično uvede cenzura za slobodu riječi. Mislim da treba jačati slobodu izražavanja i mišljenja, a ne nametati bilo kakva ograničenja”, pojasnila je Dalipagić.

Regulatorna agencija za komunikacije je ranije pokrenula Facebook stranicu Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini. Na ovoj stranici mogu se između ostalog naći i savjeti kako se informisati za vrijeme pandemije COVID-19, kako razgovarati s djecom o aktuelnoj situaciji, kako prepoznati dezinformacije i druge oblike medijskih manipulacija, te kako provjeriti informacije.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.