Brojne reakcije nakon odgađanja izbora

Ilustracija. Izvor: N1

Građani Bosne i Hercegovine moći će birati 64 općinska vijeća u Federaciji BiH, 56 skupština općina u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika općina u BiH, 14 gradskih vijeća u Federaciji, sedam skupština gradova u Republici Srpskoj i 22 gradonačelnika u BiH, te Skupštinu Brčko distrikta.

Dok iz CIK-a navode kako pandemija za sada ne predstavlja smetnju, ali da na kraju može dodatno odgoditi izbore, Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu Federacije i član Socijaldemokratske partije (SDP), smatra da nema prepreka za održavanje izbora.

“Koronavirus ne smije biti izgovor za suspenziju demokratije i uvođenje diktatura na mala vrata. Ustavi u BiH građanima garantuju pravo da svake četiri godine biraju i budu birani za organe jedinica lokalne samouprave i to im ne može biti uskraćeno”, kaže Čengić i dodaje kako susjedne zemlje također ove godine održavaju izbore, ali nisu razmišljale o odgodi.

“Održavanje izbora je svakako moguće, što su pokazale zemlje koje su već održale izbore, a imamo tri zemlje u okruženju koje ove godine održavaju izbore – Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Srbija”, kaže Čengić.

Iz OSCE-a naglašavaju da je, naročito u vremenu krize, od krucijalne važnosti imati djelotvorne demokratske institucije, te osigurati da vlasti i izabrani zvaničnici budu odgovorni građanima. U ovoj organizaciji ranije su rekli kako vjeruju da je u ovom momentu ključno nastaviti s pripremama za izbore, te smatraju da, ukoliko ne bude većih promjena u epidemiološkom smislu, bit će moguće održati izbore u oktobru.

Kako navode, najveći problem za održavanje izbora predstavlja pitanje usvajanja budžeta na državnom nivou ili usvajanje posebne odluke Vijeća ministara BiH o finansiranju održavanja izbora.

“Centralna izborna komisija trenutno nije u mogućnosti da se adekvatno pripremi i da provede predstojeće lokalne izbore zbog nedostatka finansijskih sredstava. Apelujemo na odgovorne institucije da što prije usvoje budžet na državnom nivou ili, s druge strane, da donesu posebnu odluku o finansiranju lokalnih izbora”, navode iz OSCE-a.

Pored brojnih zalaganja i peticija da se građanima Mostara konačno uvaži pravo glasa, Mostarci ni ove godine neće glasati, jer Centralna izborna komisija nije raspisala izbore za Grad Mostar.

Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio izborna pravila za Mostar. Godinama poslije, nakon brojnih pregovora Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA), ni danas nije postignut dogovor o novim izbornim pravilima.

“Mostar je postao utjelovljenje nesposobnosti političkih lidera da pronađu kompromise u interesu građana. Nema vremena za gubljenje. Ovo je ključni momenat da se pokaže politička zrelost i odgovornost”, navode iz OSCE-a.

Poslanik u Državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović smatra da Parlament može raspravljati ali ne i donijeti odluku o izborima u Mostaru, jer je, kako kaže, to nadležnost CIK-a.

“Parlament može izvršiti usaglašavanje Izbornog zakona, ali mnogo je vremena prošlo i ništa se nije desilo, upravo zbog dijametralno suprotstavljenih političkih stavova dvije ključne političke partije”, kaže Mehmedović.

“Mislim da bi CIK mogao donijeti odluku i za Mostar, a da se izbori provedu po starom sistemu, i da se u međuvremenu traži političko rješenje koje bi podrazumijevalo implementaciju presude Ustavnog suda”, navodi Mehmedović.

Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić je, nakon odluke CIK-a o odgađanju izbora, na Twitteru napisao kako “odluka o odgađanju lokalnih izbora u BiH nastavlja seriju nezakonitih radnji u izbornom procesu 2020. godine”.

“BiH klizi u ‘Mostar’”, napisao je Radojičić.

Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak, reagujući na odluku CIK-a i pisanje Radojičića, naveo je kako je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odgovoran za odgađanje izbora.

“Moralni paradoks je to što se SNSD žali na pomjeranje izbora sa oktobra na novembar, a do toga je došlo jer oni nisu htjeli glasati da se obezbijedi novac za izbore”, rekao je Crnadak za N1.

Generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović kazao je za Glas Srpske kako je odgađanje izbora moglo da bude za najviše 30 dana i da će zbog odluke CIK-a podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“Sigurno je da nije po zakonu, a u tom slučaju mogu i izbori da bude nepriznati”, rekao je Petrović.

Predsjednica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina kazala je za Radio Slobodna Evropa kako je Komisija bila prinuđena odgoditi izbore zbog nedostatka sredstava. Ona je objasnila kako se izbori mogu odgoditi za mjesec dana, ali da u nedjelju kada su se trebali održati pada vjerski prazik pa su izbori pomjereni za 15. novembar.

Prema Vehidu Šehiću iz Koalicije “Pod lupom”, koja nadgleda izbore, ovo je prvi put da su izbori u cijelosti odgođeni.