Policijski sat u Banjaluci, arhiv. Izvor: BIRN BiH
Žana Kezunović, koja živi u Istočnom Sarajevu a radi u Sarajevu, smatra da je neusklađenost mjera u dva entiteta uticala na odvijanje normalnog života:
“Znalo mi se desiti nekoliko puta da moram ranije izaći s posla da bih stigla ući u RS prije nego što počne policijski sat, a nisam imala nijedan papir, dokument, odobrenje koje je dokaz da sam bila na poslu i da sam morala obaviti svoje radne obaveze.”
Ona navodi da dok je na poslu u Federaciji, razmišlja o tome koliko još ima vremena do policijskog sata u Republici Srpskoj da bi stigla kući na vrijeme.
“Pošto živim u opštini Istočna Ilidža, nisam mogla ići u prodavnicu u Istočno Novo Sarajevo koja mi je udaljena dvije minute, pa sam išla u prodavnicu u opštinu koja je udaljena 20 minuta”, kaže ona i dodaje da je nekada usklađivala obaveze tako što je ostajala kod prijateljice u Sarajevu.
“Prevozi nisu radili, ja nisam uvijek imala mogućnost doći automobilom, kao ni plaćati taksi svaki dan, prosto je neisplativo”, kaže Kezunović.
Policijski sat koji je u Bosni i Hercegovini uveden sredinom marta, u Federaciji je ukinut 24. aprila, dok je u Republici Srpskoj skraćivano vrijeme policijskog sata i, prema posljednjoj odluci, on je trajao od 22 sata.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Milan Petković ranije je uputio inicijativu Štabu za vanredne situacije i Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a za ukidanje policijskog sata u tom entitetu.
U Bosni i Hercegovini od početka pandemije nije bilo zajedničkih mjera na državnom nivou.
Tokom dva mjeseca od proglašenja pandemije na području BiH, entiteti su uvodili različite mjere. Tako je u RS-u vikendom i praznicima uvođena zabrana napuštanja mjesta stanovanja, što nije bio slučaj u Federaciji BiH.
Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja, za BIRN BiH kaže da su različite mjere u entitetima otežale svakodnevnicu i život građanima, posebno onima koji putuju između entiteta, ali i onima koji dolaze iz inostranstva.
“Entitetski štabovi su mogli puno bolje raditi da su bili sastavljeni od profesionalaca koji nisu političkim putem postavljani na pozicije”, smatra Mušić.
Epidemiologinja Kristina Bevanda kaže da neujednačene mjere za posljedicu imaju manju saradnju u poštivanju donesenih mjera.
“Već je jasno da je otežan život građana, kako u doba restriktivnih mjera tako i u doba popuštanja mjera, gdje se mjere svakodnevno bez najave mijenjaju, nekada i drastično. Otežano je planiranje bilo kakvog kretanja, pa samim time, izaziva se revolt kod ljudi, što može dovesti do slabije kontrole pandemije i daljnjeg tijeka razvijanja situacije po pitanju infekcije SARS-CoV-2”, tvrdi Bevanda.
