Ponedjeljak, 9 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru. Izvor: Inicijativa “Jer me se tiče”

Posljednji dan u maju predstavlja globalno važan datum u ostvarivanju prava žrtava na dostojanstveno obilježavanje stradanja i borbu protiv negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, navode iz Inicijative “Jer me se tiče”.

Kako za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže Goran Zorić iz Inicijative, ovogodišnje obilježavanje će biti obavljeno u skladu s preporukama nadležnih institucija za sprečavanje širenja koronavirusa i u skladu s poštivanjem preventivnih mjera, a još uvijek su u toku pregovori s lokalnom policijom o načinu na koji će se obilježavanje desiti.

On navodi da su predstavnici roditelja ubijene djece podnijeli zahtjev Službi za prostorno uređenje s prijedlogom sedam lokacija za spomenik i sada čekaju stav vlasti.

“Naš prijedlog koji smatramo najoptimalnijim jeste most koji spaja centar grada sa starim gradom – to bi mogao biti memorijalni spomenik i mi taj most već doživljavamo kao memorijalni most”, kaže Zorić.

Iz Inicijative “Jer me se tiče” navode kako je nakon niza razgovora s predstavnicima roditelja i organizatora Dana bijelih traka, gradskih vlasti – gradonačelnika i predstavnika svih stranaka iz Skupštine Prijedora – postignut dogovor da nema nikakvih prepreka za izgradnju spomenika.

Predstavnici roditelja, Centar za mlade KVART i Fondacija za izgradnju kulture sjećanja su se prethodnih godina okupljali na glavnom prijedorskom trgu i polagali 102 ruže s imenima ubijene djece kako bi ukazali na nepostojanje memorijala gdje bi se njihovo stradanje obilježilo.

Kako kaže Zorić, inicijativa za izgradnju spomenika prošla je kroz tri faze – fazu odbijanja ideje i diskreditaciju ljudi koji su je zagovarali, fazu izbjegavanja stavljanja ove teme na dnevni red Skupštine Grada, te na kraju, fazu prihvatanja ideje.

“Nakon faze odbijanja i izbjegavanja stavljanja ove teme na dnevni red Skupštine Grada, u zadnje dvije-tri godine se situacija mijenja. Postoje razgovori s gradonačelnikom i predstavnicima Skupštine koji su različite dimanike”, kaže Zorić, dodajući kako sada niko ne negira ubistvo 102 djece u Prijedoru te potrebu izgradnje spomenika.

Dan bijelih traka organizira se u znak sjećanja na ljeto 1992., kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke, a na taj način su označavali i svoje kuće.

Prvi put je taj dan obilježen 2012. godine kao početak kampanje protesta protiv odluke gradskih vlasti u Prijedoru da se porodicama žrtava zabrani javno obilježavanje 20. godišnjice zločina koje su nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima počinile vojne i policijske snage pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS), navodi se u saopćenju Inicijative.

Zorić poziva sve da u svojim mjestima obilježe ovaj dan stavljajući bijelu traku na ruku ili na neki drugi način na koji je to primjereno.

“Ovo nije priča o bilo kakvom nacionalističkom načinu obilježavanja koji će produbljivati podjele, već da se na dostojanstven način sjetimo, prije svega, djece koja su ubijena”, kaže Zorić.

 

Najčitanije
Saznajte više
Simbad Bajrektarević (desno) s braniocem Huseinom Mušićem (lijevo) ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Simbad Bajrektarević: Naredne sedmice presuda zbog prijetnji terorizmom
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi zatražilo od Sudskog vijeća da adekvatno kazni i uputi na psihijatrijsko liječenje Simbada Bajrektarevića, optuženog za terorizam, dok je Odbrana predložila oslobađajuću presudu jer nije nastupila nikakva posljedica, nakon čega je izricanje prvostepene presude zakazano za narednu sedmicu.
Nekadašnji pripadnici odreda “Zulfikar“ tvrde da Nada Radovan Tomanić nije bila u ovoj jedinici
Članovi Udruženja jedinice Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande (SOPN ŠVK) “Zulfikar“ Armije BiH negiraju navode da je Nada Radoman Tomanić, protiv koje se u Sjedinjenim Američkim Državama vodi postupak zbog prikrivanja ratne prošlosti kako bi dobila američko državljanstvo, bila pripadnica ove jedinice.