Online suđenja u BiH – više pitanja nego odgovora

Na današnjem sastanku predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije i ministra sigurnosti Fahrudina Radončića podržana je inicijativa izrade propisa na svim nivoima za omogućavanje online suđenja u BiH.

Ova inicijativa prvobitno je usvojena početkom aprila ove godine na telefonskoj sjednici VSTV-a, a njome bi se omogućila online suđenja i istražna ročišta u hitnim i neodložnim predmetima u kojima postoji neposredni zdravstveni rizik po učesnike u postupku.

Tegeltija je tada rekao da ova inicijativa zavisi od izmjena Zakona o krivičnom postupku (ZKP) na svim nivoima BiH, te da će ministarstva pravde morati predložiti te izmjene.

VSTV je, usljed situacije prouzrokovane pandemijom koronavirusa, naložio svim sudovima i tužilaštvima da obustave suđenja i ročišta osim u hitnim predmetima.

Predstavnici Evropske unije (EU), Ureda visokog predstavnika (OHR), Misije OSCE-a i Vijeća Evrope te američke i britanske amabasade u Sarajevu su u pismu vlastima BiH 10. aprila naveli da “pravosudni sistem mora da nastavi funkcionirati – s punom transparentnosti i efikasnosti”. Također je zatraženo da se usvoje izmjene koje bi omogućile održavanje online ročišta.

Međutim, ministar pravde BiH Josip Grubeša je za BIRN BiH kazao da rješenje VSTV-a – putem kojeg se predlaže pravni osnov za online audio-video snimanje u krivičnim postupcima – neće dobiti podršku.

“Nakon konzultacija sa stručnjacima Ministarstva pravde BiH i iz ove branše, došlo se do zaključka da nije mudro niti opravdano ovo propisivati na predloženi način. Prvo, ne rješava problem i drugih postupaka u kojima su zakonom propisani rokovi, koji su prekluzivni, a to znači da se njihovim propuštanjem gubi pravo na poduzimanje te procesne radnje”, rekao je Grubeša.

On je pojasnio da prijedlog VSTV-a ne rješava prekršajne, građanske, ovršne i druge postupke pred Sudom BiH, kao što je upravni spor ili postupke pred administrativnim tijelima. Usvajanje inicijative VSTV-a, prema Grubeši, značilo bi da bi trebalo mijenjati ili dopunjavati čitav set zakona – što bi bio dug proces, i ne bi ispunio svrhu.

Predstavnici nekih od pravosudnih institucija su za BIRN BiH rekli da je inicijativa VSTV-a dobra, ali da je teško provodiva u praksi. Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec kazao je da ova institucija nema svog predstavnika u radnoj grupi u vezi sa izradom mogućnosti online suđenja.

“Ideja pokušava da premosti bliske kontakte stranaka, branitelja i sudaca u doba pandemije, što je za pohvalu, ali je, s druge strane, po mom mišljenju, teško provodiva”, naveo je Debevec.

Suprotni stavovi Ministarstva i Vijeća

Prema stavu ministra pravde BiH, inicijativa VSTV-a za uvođenje online suđenja ne pojašnjava kako će riješiti pitanje transparentnosti – odnosno osigurati javnost ročišta i rasprava. Grubeša je pojasnio da se radi o uvođenju suđenja “u odsustvu”, jer online ročišta nisu ništa drugo nego suđenja gdje nema fizičkog prisustva osumljičenih odnosno optuženih.

Tegeltija smatra da bi transparentnost suđenja bila ista kao i kod dosadašnjih suđenja, jer bi se cijeli postupak odvijao u sudnici. Putem online veze, kako je rekao, bili bi prisutni samo oni koji su rizični po zdravlje drugih učesnika.

“Onaj koji prati suđenje sve bi vidio kao i kod normalnog suđenja, isto kao kad se radi saslušavanje svjedoka putem videolinka”, naveo je Tegeltija za BIRN BiH i dodao da bi mediji preko monitora pratili suđenje, dok bi sudije, advokati i tužioci bili u sudnici.

Prema njegovim riječima, nema smetnji ni kada je u pitanju komunikacija advokata s branjenicima, jer bi se ta veza uspostavila kao poseban stalni link dok traje suđenje.

Advakat Senad Pećanin je kazao da postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost povodom prijedloga za stvaranje zakonskih i tehničkih pretpostavki za online vođenje krivičnih postupaka.

“Postoje opravdani razlozi za strah da bi predloženim izmjenama moglo biti ozbiljno narušeno temeljno pravo optuženih na odbranu. Tu prije svega mislim na postojeću faktičku nemogućnost optuženih koji se nalaze u pritvoru da komuniciraju sa svojim advokatima. Nemogućnost faktičke komunikacije optuženih sa advokatima nesumnjivo znači pogoršavanje njihovog položaja u postupku. Isto važi i za mogućnost komunikacije advokata s tužilaštvom, sudom i svjedocima”, naveo je Pećanin.

Ministar Grubeša također smatra da bi se online suđenja odrazila na zakonom propisano pravo na odbranu.

“Jer ako je sve u državi stalo, kako će se ispoštovati pravo na obranu i kako će optuženi prikupiti dokaze za svoju obranu kada je u nekim županijama i kretanje onemogućeno, da ne govorim šta više. Također, inicijativa VSTV-a predviđa da predsjednik vijeća ili sudac koji zakazuje ročište ili postupajući tužitelj može da donese odluku da se upotrijebi audiovideo link, a da se pritom ne predviđa kad će i kako branilac u takvim uvjetima ostvariti svoju zakonsku ulogu. Ustvari, u inicijativi uopće nije propisano kako će se to tehnički izvesti”, rekao je Grubeša.

Prema mišljenju Pećanina, upitna je i sposobnost sudova da u relativno kratkom vremenskom periodu osiguraju neophodne tehničke pretpostavke. Kako je kazao, skepticizam bude činjenice poput one “da mnogi sudovi u Federaciji BiH već decenijama nisu u stanju da osiguraju ni pristojne toaletne prostore za stranke u postupcima pred sudom”.

Tegeltija je za BIRN BiH kazao da još uvijek nema informaciju šta je po pitanju uvođenja online suđenja urađeno u nadležnim ministarstvima, ali da dosta opreme već postoji.

“Sudovi su opremljeni potrebnom IKT opremom, s tim da bi u sudovima na osnovnim i opštinskim nivoima bilo potrebno instalirati velike ekrane. Ostali sudovi su već radili ovakva saslušanja na daljinu. Samo su u pitanju bili svjedoci. Suština je da se izoluju samo oni koji su rizični za druge učesnike ako bi bili prisutni u sudnici”, rekao je Tegeltija.

Kritike medija i novinara

Predstavnici novinarskih udruženja i istraživački novinari su za BIRN BiH izrazili bojazan od ideje uvođenja online suđenja koja bi ograničila pristup medijima.

Novinar Žurnala Avdo Avdić kazao je da je zabrinut uvođenjem i sprovođenjem online suđenja u praksu, s obzirom na postojeću zakonsku regulativu u BiH, ali i spremnost sudova za takav model vođenja postupka.

“Sve inicijative koje dolaze od ovog saziva VSTV-a treba uzeti s rezervom. Njihov cilj nije transparentniji rad pravosuđa, već kontrolisan rad pravosuđa. Prema mojim informacijama, pravosudne institucije još uvijek nisu upoznate s ovim prijedlogom”, rekao je Avdić za BIRN BiH.

Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara, nada se da će online suđenja biti samo privremena mjera i da će se praćenja suđenja normalizovati kada prođe vanredno stanje usljed pojave koronavirusa.

“Bilo bi besmisleno, ali treba biti oprezan, ne samo kada su suđenja u pitanju već i insistirati, u momentu kada se normalizira situacija, da se što prije normalizira i način na koji javnost može imati uvid u bilo koju javnu djelatnost, pa tako i suđenja”, naveo je Forto.

Advokat Pećanin, koji je ranije bio dugo godina urednik, kazao je da se prevencija vršenja krivičnih djela postiže, prije svega, javnošću i transparentošću krivičnih postupaka, koji se, kako je rekao, osiguravaju kroz nesmetano medijsko praćenje sudskih postupaka.

“Navedeni prijedlog VSTV-a BiH ni jednom riječju ne predviđa način na koji bi javnost, kroz medijska izvještavanja, mogla pratiti krivične postupke”, dodao je Pećanin.

BIRN BiH je ranije pisao o smanjenju transparentnosti i internim aktima sudova i tužilaštava kojim nastoje medijima ograničiti pristup sudskim procesima uprkos činjenici da je zakonom u BiH predviđeno da su suđenja javna, te da međunarodni standardi nalažu transparentnost – što znači brzo odgovaranje na upite, kao i dostupnost optužnica i presuda.

Sedamnaest godina nakon reforme pravosuđa u BiH, sudovi i tužilaštva nemaju jednaka pravila o transparentnosti, tako da se na državnom nivou ne mogu dobiti optužnice, audio i video snimci se izdaju samo u trajanju do deset minuta, a novinari imaju loša iskustva i s odgovaranjem na upite.

Nakon Inicijative VSTV-a, BIRN BiH je na adrese deset sudova i tužilaštava različitih nivoa poslao upite o kapacitetima za vođenje online suđenja i ročišta – najveći broj njih nije odgovorio.

Od institucija koje su dale odgovore, iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona su naveli da imaju sve tehničke uslove i pretpostavke za eventualnu uspostavu videolinka sa svim sudovima u BiH, ali da ne znaju kako bi u praksi izgledalo online suđenje.

“Ovo tužilaštvo nema iskustva i praksu sa ovakvom organizacijom suđenja i zaista ne možemo niti pretpostaviti kako bi se to provodilo i da li bi takva eventualna suđenja bila moguća, efikasna i funkcionalna. Tu je i pitanje javnosti takvih suđenja, o čemu također trenutno nemamo više informacija”, kazao je Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva u Tuzli.

Iz Osnovnog suda u Doboju je rečeno da nisu nadležni za davanje mišljenja i komentara, dok su iz Općinskog suda u Travniku kazali da bi, u slučaju izmjena ZKP-a, mogli organizovati online suđenja, u kapacitetu kojim raspolažu.