Zaštita radničkih prava na ispitu nakon sve većeg broja otkaza u BiH

Otpušteni radnici još uvijek ne žele govoriti javno, dok pravnici objašnjavaju kako radnici imaju pravo na otkazni rok i da poslodavci imaju obavezu da ih zaposle jednom kada kriza prođe.

Iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo kažu da se broj nezaposlenih koji se javljaju u općinske biroe za zapošljavanje povećao jer firme imaju problem s poslovanjem.

“Zadnju sedmicu, u prosjeku oko 15 osoba se svaki dan javi u svaki biro, od Centra do Hadžića, zbog prekidanja radnog odnosa, a sve zbog ove situacije s virusom. Čim oni njima napišu ‘tehnološki višak’, zna se iz kojeg je razloga, sada firme ne mogu da posluju”, kaže Mensur Popara, evidentičar Biroa Centar Sarajevo.

Iz Zavoda za zapošljavanje kažu kako će otpuštanje radnika biti vidljivo tek za mjesec dana, jer su im zbog vanredne situacije produžili rok za prijavu na biro.

“Mi smo im dali rok od mjesec dana produžetka da ne dolaze zbog gužvi. Vjerovatno će ih biti dosta kasnije, vidimo po ovom što firme ne mogu da posluju”, kaže Popara za BIRN BiH.

Bivša uposlenica jednog hotela u Sarajevu za BIRN BiH kaže, uz molbu zaštite identiteta, da je otkaz dobila nakon više od godinu dana rada u hotelu. Potpisani ugovor je imala na određeno do maja.

“Međutim, u ponedjeljak sam dobila rješenje za biro, odnosno da sam dobila otkaz”, kaže ona i dodaje kako joj je objašnjeno da je to zbog “novonastale situacije”.

“Nisam jedina, svi smo… Obećali su nas navodno vratiti dok prođe ova situacija, ali više ništa na znam”, kaže ona.

Obaveze prema radnicima nakon otkaza
Advokatica Amela Pejdah objašnjava da obaveze poslodavaca prema radnicima ne prestaju nakon otkaza koji je opravdan ekonomskim razlozima.

“Onda su u obavezi da ih u roku od godinu ponovo prime na posao ukoliko se ponovo pojavi potreba za povećanje radne snage”, kaže Pejdah.

Ona objašnjava da Zakon o radu Federacije BiH ne poznaje vanredno stanje za otkaze ugovora o radu.

“Kada govorimo o novonastaloj situaciji, poslodavci mogu otkazati radniku ugovor o radu ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga. U tom slučaju poslodavac je dužan da se pridržava otkaznog roka koji ne može biti kraći od 14 dana”, kaže Pejdah.

Neki od radnika s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH podijelili su svoja iskustva nakon otkaza: “Moja mama i svi radnici koji su radili s njom”, “Kćerka i zet, oboje u ugostiteljstvu”, “Kod mene dvoje u kući prestaje raditi, zlo mi je”, “Kod muža u firmi jučer 20 otkaza”, “Prijateljica i njen supug, ugostiteljski radnici, rentaju stan, imaju kredit, sada ne rade” – samo je dio odgovora koje smo dobili na pitanje da li poznaju nekoga ko je dobio otkaz zbog koronavirusa.

Saša Georgiev, vlasnik ugostiteljskog objekta “Mama Mia”, bio je prinuđen otpustiti zaposlenike, kako kaže, zbog odluke Federalnog štaba civilne zaštite o obustavljanju rada svih ugostiteljskih objekata, jer troškove koji bi se nagomilali, a bez ikakvog prometa, ne bi mogli “podnijeti”.

“Sada kada smo to završili, mi i dalje imamo na mjesečnom nivou 60.000 maraka, to su zakupi, struja, parafiskalni nameti i sve ostalo. Sa našim brojem zaposlenika, da smo samo na minimalac išli, došli bismo na 142.000 mjesečno. To nek potraje dva mjeseca, to je naš kraj”, kaže Georgiev.

Prema riječima Georgieva, uposlenicima su objasnili trenutnu situaciju i ponudili svoju pomoć za slučaj vanrednih situacija, te obećali ponovo vratiti sve na posao kada se kriza zaustavi.

“Kako su odrađeni ugovori o otkazu, tako su urađeni novi ugovori koje trebaju potpisati”, kaže Georgiev.

Nije mu drago što je bio prinuđen na ovaj korak, ali za slučaj da ova situacija potraje duže od očekivanog, svi uposlenici moći će primati naknadu s biroa, jer su bili njegovi dugogodišnji uposlenici.

“Nije popularno, ali znam šta mi je činiti – da bih održao sebe i da bih održao posao nakon što ovo prođe, ovo je bio jedini način”, zaključuje Georgiev.

Nakon što je na vanrednoj sjednici Federalnog štaba civilne zaštite donesena odluka o obustavljanju rada svim ugostiteljskim objektima za pripremanje i prodaju hrane i pića, kako su nam kazali sagovornici, poslodavci su bili prinuđeni poslati radnike kućama, ali ne i da im daju otkaz, za sada.

Šaćir Čedić, vlasnik lanaca kafića “Vatra” u Sarajevu, kaže da su radnici kod kuće ali još uvijek zaposleni.

“Nisam bio prinuđen da ih šaljem na biro, ali ne znam kako ću isplatiti ovu platu sada prvog. Ja njih potpuno razumijem, oni su se okrenuli prema meni, ali ja nisam država da im dam zalihe novca. Ja očekujem od države da ona meni pomogne. Ja sam poslodavac koji ima 50 zaposlenih, koji uredno isplaćuje plate, ali bez prometa ja nisam u stanju njima da to omogućim. Tad će nastati problem kad to ljudi ne dobiju”, kaže Čedić.

Ugostiteljski radnici već oštećeni
Nakon informacija o otpuštanju radnika u cijeloj Bosni i Hercegovini, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, zamolio je poslodavce da to ne rade i da će u narednom periodu s predstavnicima Federacije BiH i Brčko distrikta formirati zajedničku inicijativu institucijama BiH da višak sredstava Centralne banke BiH preko obaveznih rezervi bude iskorišten za podsticaj ili sanaciju šteta koju će trpjeti privredni subjekti u BiH.

“Ako možemo da ih zamolimo da to ne rade, da ćemo poslije mjesec dana ove krize zajedno sjesti razgovarati na koji način pomoći, da za radnike prihvatimo doređene obaveze, da li su to porezi, doprinosi, ono što možemo prihvatiti u našim kapacitetima”, kazao je Višković.

Federalni premijer Fadil Novalić za medije je rekao da će entitetska vlast pomoći firmama, nakon što je donesen moratorij na otplatu kredita u naredna tri mjeseca. On je najavio formiranje dva fonda od gotovo milijardu maraka.

“Sredstva će biti dostupna onim kompanijama koje ne otpuštaju radnike”, naglasio je Novalić.

Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović za BIRN BiH navodi da su radnici u sektoru ugostiteljstva već sada finansijski oštećeni, jer rade na procenat, a bez rada, kaže, “nema ni zarade”. Veliki problem u ovom sektoru su i ugovori o radu na određeno i vrlo često na mjesec, kaže Beširović, pa poslodavci nisu zakonski obavezni da zadrže radnike.

“Upravo iz tog razloga smo mi u sindikatu i predložili set mjera, među kojima i obaveza da se poslodavci uz određena rasterećenja obavežu da će zadržati radnike. Nažalost, kao i sve u ovoj zemlji, mi kasnimo u donošenju mjera, sve je jako tromo i anemično, a radnici su ponovo zadnji u iznalaženju mjera zaštite kako zdravlja, tako i prava”, kaže Beširović.

Krizni štab poslodavaca također je dostavio prijedlog hitnih mjera vlastima za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa po privredu. Hitne mjere se, između ostalog, odnose na komunalne takse, zakup prostora, moratorij za otplatu kredita, troškove energije, parafiskalne namete, formiranje kompenzacionog fonda za refundiranje dijela troškova radnika koji će ostati bez posla, te hitno postizanje dogovora između entitetskih vlada, sindikata i poslodavačkih udruženja kojima će se definisati način zajedničkog snošenja troškova cijene rada.

Dok se vlade širom svijeta bore da pronađu mjere kojima će zaustaviti gubljenje radnih mjesta, UN-ova Međunarodna organizacija rada je objavila da će oko 25 miliona ljudi širom svijeta ostati bez poslova zbog ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.

Online vodič za traženje poslova Posao.ba je do sada, kako kažu, od veoma malog broja klijenata dobio informaciju da su zaustavili započeti proces zapošljavanja radnika zbog koronavirusa.

“Broj oglasa jeste značajno smanjen u zadnjih nekoliko dana otkako su se počele primjenjivati mjere za suzbijanje koronavirusa”, kaže Bojan Divčić, marketing menadžer kolektiva Posao.ba, i dodaje da poslodavci ipak i dalje imaju potrebu za novim uposlenicima i da se oglasi i dalje objavljuju.

“Naš obim poslovanja sigurno će se smanjiti, kao i kod svih drugih kompanija pogođenih ovom situacijom, ali mi ćemo uz pravilne mjere preživjeti ovu krizu, te se nadamo skorom i brzom oporavku poslovanja”, kaže Divčić.

___________________________________________________________________________________________

Ovaj tekst nastao je uz pomoć dojava građana u sklopu kampanje BIRN-a BiH, koja ima za cilj da prati zloupotrebe, nezakonitosti i kršenje ljudskih prava tokom pandemije virusa.

Vaša pomoć da zabilježimo nepravilnosti tokom pandemije virusa Covid-19 nam je važna kako bismo bolje izvještavali o njima. Na društvenim mrežama koristite #BIRNDetektor da nam javite nepravilnosti ili pišite na [email protected].