Zabrinutost zbog mogućih zloupotreba odluke Vlade RS-a o zabrani širenja dezinformacija

Dok stručnjaci i aktivisti za ljudska prava pozdravljaju napore vlasti da se bore protiv dezinformacija koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu kako su zabrinuti da bi se ove metode mogle zloupotrijebiti protiv slobode govora i neistomišljenika.

Međunarodne organizacije sa ljudska prava skrenule su pažnju da svako uklanjanje sadržaja i cenzura moraju podrazumijevati jasne procedure i standarde.

Vlada RS-a je 19. marta, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), donijela odluku o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji tog entiteta.

Na konferenciji za novinare ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač je istakao da se za vrijeme trajanja vanredne situacije zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti i tvrdnji kojima se izaziva panika i narušava javni red i mir ili ometa rad organa.

Ova zabrana se odnosi na prenošenje lažnih vijesti putem medija, društvenih mreža i drugih sličnih sredstava.

“Zadnjih dana, na društvenim mrežama naročito imate različite komentare od neodgovornih ljudi koji iznose lažne vijesti i na taj način izazivaju paniku, uznemirenost kod građana, strah koji može da proizvede različite posljedice”, kazao je Lukač.

Pojasnio je da će se odluka provoditi putem ovlaštenja policije na području RS-a, te da su predviđene novačane kazne od 1.000 do 3.000 KM za fizičku osobu i osobe u pravnim licima, i od 3.000 do 9.000 za pravne osobe.

Iz MUP-a RS-a nisu dodatno pojasnili na koji način će provjeravati i utvrđivati da li neki sadržaji šire paniku. Iz ove institucije nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za dodatna pojašnjenja.

Nejasne metode otkrivanja i kažnjavanja
Urednik portala Raskrinkavanje.ba Emir Zulejhić je u razgovoru za BIRN BiH rekao kako se u ovim vanrednim situacijama zapravo pokazalo koliki problem generalno jesu lažne vijesti.

S obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, kako je pojasnio, vrlo je teško ocijeniti gdje je balans između zabrana kojima se štiti javno zdravlje, s jedne strane, i ponašanja koje može, s druge strane, poprimiti represivne elemente.

Zulejhić kaže kako se fact-checkingom, odnosno provjerom činjenica u tekstovima, na osnovu jasne, precizne i kredibilne metodologije, može baviti bilo ko ko je spreman tome pristupiti profesionalno i nepristrasno.

“Pitanje je u kojoj mjeri se tako nešto može očekivati od državnog aparata kao što je policija, naročito ako uzmemo u obzir prethodna iskustva u kojima su, recimo, sami zvaničnici Vlade RS-a, uključujući i ministra unutrašnjih poslova, bili izvori dezinformacija”, kaže Zulejhić.

Goran Miletić, direktor za Evropu pri organizaciji Civil Rights Defenders, navodi kako trenutno ove mjere izgledaju kao da su prikladne situaciji i da mogu imati opravdanje, ali da još uvijek nije jasno kako će se primjenjivati u praksi, kao ni koja će biti visina kazni “budući da organi RS-a do sada nisu pokazali dovoljno poznavanje međunarodnih standarda koji se tiču slobode izražavanja”.

“U redu je ako se mjera primjenjuje zaista zbog sprečavanja širenja panike, ali se ovakva mjera može veoma lako zloupotrijebiti. U interesu je javnosti da svaka informacija ili vijest bude objavljena čak i kada je veoma loša, ali u ovom slučaju neko to može interpretirati kao ‘širenje panike’”, kaže Miletić.

Urednik portala BUKA Aleksandar Trifunović smatra kako treba sankcionisati lažne informacije koje šire paniku u situaciji u kojoj već ima previše panike, ali je izrazio bojazan od zloupotrebe.

“Ono što želim da bude pod posebnom pažnjom jeste da ne dođe do zloupotrebe tog mehanizma i da na neki način oni koji su neistomišljenici s vlastima, ma gdje god oni bili ili konkretno u RS-u, ne dođu na udar, da se svaka vrsta informacije koja u nekom trenutku možda ne odgovara proglasi vrstom informacije koja je lažna, koja širi paniku ili slično, a da se ne dovodi u pitanje njena objektivnost i tačnost”, kaže Trifunović i naglašava da treba sačekati i vidjeti kako će se ova odluka primijeniti.

Aleksandra Letić, programska menadžerica Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, također podržava namjeru sankcionisanja nečega što širi veću paniku od one koja već postoji.

“Veliki upitnik je na koji način će biti određeno to ko će tačno pratiti i kako će pratiti, i kako će se okarakterisati šta je dizinformacija, a šta nije. Načelno je to dobra stvar zato što mi nemamo tu opštu kulturu da se u ovakvim vanrednim situacijama pridržavamo pravila, pa se onda društvenim mrežama šire razne informacije”, kaže Letić.

Ističe kako se sigurno širi i niz laži koje dođu do krajnjih korisnika, ali da nemamo mehanizam niti informatičku pismenost da bismo mogli raspoznati šta je stvarna, a šta lažna vijest.

“Zato je važno da ova mjera bude stvarno usmjerena samo na ovaj problem širenja lažnih vijesti vezano za pandemiju, a da nam na bilo koji način ne bude uskraćeno pravo na slobodu informisanja i pravo da dobijemo blagovremene informacije o onome što se dešava u državi”, objasnila je Letić.

Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su kazali da još nisu upoznati s detaljima ove odluke, ali da najbolji odgovor na zabrinutost zbog širenja lažnih vijesti jeste da vlasti često komuniciraju s građanima, kako bi im se pružile pouzdane informacije o poduzetim mjerama, pravima i obavezama pojedinaca i poslovnih subjekata te kako se ponašati u ovim izazovnim vremenima.

“Kao što smo svjedočili drugdje, cenzura i ograničavanje slobode izražavanja nisu od pomoći i mogu potkopati povjerenje u institucije”, naveli su iz OSCE-a, te pozvali građane BiH da se ponašaju odgovorno i oslanjaju na službene informacije i nauku.

Od medija se, kako kažu, očekuje da se pridržavaju principa odgovornog izvještavanja.

Delegacija EU u BiH je navela kako treba poštovati bilo kakav pristup borbi protiv pogrešnih informacija ili lažnih vijesti i garantovati opća temeljna prava poput slobode izražavanja.

“Očekujemo od svih nivoa vlasti u BiH da ispune svoje obaveze na stvaranju okruženja koje podstiče slobodu izražavanja. To je od vitalne važnosti za EU put zemlje, kao što je naglašeno i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, naveli su u odgovoru BIRN-u BiH.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH su za BIRN BiH kazali kako prioritet vlasti svih nivoa treba biti zdravlje i dobrobit građana, i da pozdravljaju napore na sprečavanju širenja epidemije i ublažavanju posljedica po društvo, ali da se “trenutna kriza ne treba koristiti kao prilika za provođenje drugih političkih ciljeva”.

“OHR također želi naglasiti da je, unatoč trenutnim okolnostima, izrazito važno postići pravu ravnotežu između potrebe da se održi dobrobit javnosti i da se zaštite građanske slobode unutar društva. Sloboda izražavanja i sloboda medija su od ključnog značaja za svako demokratsko društvo i ni na koji način ne trebaju biti ograničeni. Istovremeno, odgovornost je medija da se pridržavaju najviših profesionalnih standarda u svom izvještavanju”, naveli su iz OHR-a.

Javno prozivanje na društvenim mrežama
Jedan od čitatelja Detektora je, odgovarajući na poziv BIRN-a BiH da se prijave zloupotrebe, nezakonitosti i kršenje ljudskih prava tokom pandemije virusa, ukazao kako je na službenoj Facebook stranici MUP-a RS-a 18. i 19. marta objavljeno nekoliko primjera da “zvanična FB stranica MUP-a RS-a javno etiketira građane za koje smatra da izazivaju paniku i šire dezinformacije za vrijeme vanredne situacije”.

On navodi kako “administratori navedene stranice, koja je zvanična, javno objavljuju imena i prezimena lica i terete ih za određenu vrstu radnji”, bez da je javno objavljeno da li je proveden bilo kakav postupak i donesena odluka o izricanju kazne.

MUP RS-a je na jednoj od svojih objava istakao da su provjerili nekoliko primjera na društvenim mrežama, te da su se ispostavili netačnim.

Do trenutka pisanja ovog teksta, iz MUP-a RS-a nisu odgovorili na koji način su izabrali primjere i zašto su objavili imena Facebook korisnika, dan prije donošenja odluke o zabrani izazivanja panike.

Advokatica Tatjana Savić je, komentarišući ove objave na Facebook stranici MUP-a RS-a, rekla da je previše tereta stavljeno na građane očekujući od njih da utvrde da li su informacije tačne ili ne prije nego ih objave na svojim profilima.

“Ne mogu građani biti ti koji provjeravaju tačnost vijesti. Zna se šta se radi s lažno objavljenim vijestima. (…) Sprečavanje širenja panike je potpuno legitiman cilj Vlade, ali ovo što su naveli, po meni, predstavlja prevelik teret za građane – da provjeravaju tačnost svake vijesti koja se pojavi na društvenim mrežama prije nego je podijele”, kaže Savić.

Ističe da ukoliko neko krši neku zakonsku odredbu, postoje utvrđene procedure, a to je da se ustanovi istragom je li to ta osoba, da li objava te osobe potpada pod tu kategoriju i da se sprovede postupak, a ne da se prije bilo kakvog postupka to javno objavljuje.

“To je, u svakom slučaju, kršenje pretpostavke nevinosti. (…) Ja se samo bojim da će mnoge stvari koje ljudi objave na mrežama kao svoje lično mišljenje potpasti pod ovu kategoriju”, kaže Savić.

Govoreći o sadržaju koji je primijetio portal Raskrinkavanje, Zulejhić kaže da se radi o deizinformacijama u vezi s nastankom koronavirusa, njegovim liječenjem i prevencijom, kao i porukama s neprovjerenim informacijama koje se dijele putem aplikacija za komuniciranje, a koje stvaraju određeni vid panike.

“Imamo različite teorije zavjere koje govore da je virus napravljen vještački u laboratoriji, da su ga u Kinu donijeli britanski ili američki obavještajci ili čak da Bill Gates stoji iza cijele ove priče oko koronavirusa, kako bi zaradio novac na osnovu vakcina”, naveo je Zulejhić neke od primjera dezinformacija.

Tu su također primjeri lažnih vijesti i informacija, kako je rekao, da su prosvjetnim radnicima u RS-u smanjene plate usljed proglašenja vanrednog stanja, kao i da je u BiH puno veći broj zaraženih ljudi.

U zajedničkoj izjavi izvjestitelja za pitanja slobode izražavanja i slobode medija UN-a, Interameričke komisije za ljudska prava (IACHR) i predstavnika za slobodu medija OSCE-a skrenuli su pažnju da su međunarodni stručnjaci za slobodu medija rekli kako vlade moraju da promovišu i štite pristup informacijama i slobodan protok informacija tokom pandemije.

Priklanjanje drugim mjerama, kao što su uklanjanje sadržaja i cenzura, može da rezultira ograničavanjem pristupa važnim informacijama za zdravlje stanovništva i treba da bude preduzeto samo ako su ispoštovani standardi neophodnosti i proporcionalnosti, navedeno je u izjavi.

Također je istaknuto i da svaki pokušaj da se učini krivičnim djelom informacija u vezi s pandemijom može da dovede do nepovjerenja u informacije koje pružaju institucije, uspori pristup pouzdanim informacijama i ugrozi slobodu izražavanja.

________________________________________________________________________________________________________

Ovaj tekst nastao je uz pomoć dojava građana u sklopu kampanje BIRN-a BiH, koja ima za cilj da prati zloupotrebe, nezakonitosti i kršenje ljudskih prava tokom pandemije virusa.

Vaša pomoć da zabilježimo nepravilnosti tokom pandemije virusa Covid-19 nam je važna kako bismo bolje izvještavali o njima. Na društvenim mrežama koristite #BIRNDetektor da nam javite nepravilnosti ili pišite na [email protected].