Članak

Neizvjestan prenos predmeta ratnih zločina sa do 20 žrtava na niža tužilaštva

28. Novembra 2019.10:25
Godinu dana nakon što je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić od tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine tražila da manje složene predmete preusmjere na niža tužilaštva, mišljenja stručnjaka i uključenih u proces o mogućnostima da tužilaštva na nižim nivoima procesuiraju ove predmete podijeljena su, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

This post is also available in: English (English)

Tadić je tokom 2018. godine tužiocima koji rade na predmetima ratnih zločina uputila dopis – u koji je BIRN BiH imao uvid – da sačine popis predmeta koji ispunjavaju uslove za prenos nižim tužilaštvima. Oni su tu odluku trebali napraviti na osnovu Smjernica za tumačenje kriterija za ocjenu složenosti predmeta ratnih zločina. Ovi kriteriji dio su Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja još uvijek nije usvojena u Vijeću ministara. U jednom svom dijelu oni podrazumijevaju prenošenje predmeta ratnih zločina koji mogu imati do 20 žrtava, uz uslov da se ne radi o sistemskim zločinima.

Tadić je za BIRN BiH kazala da je trebalo na okružna, kantonalna i Tužilaštvo Brčko distrikta prenijeti oko 150 predmeta s državnog nivoa.

“Kada smo krenuli s tim, imali smo određene probleme i kritike od strane udruženja, pa i medija da se s tim ide prije nove Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, i mi smo s tim prestali i nastavili raditi po starim kriterijima”, kazala je Tadić i objasnila da su u toku 2018. godine na niže sudove i tužilaštva prenesena 62 predmeta po kriterijima iz ranije Strategije.

Nedovoljni kapaciteti
Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta. Nacrt Revidirane strategije trebao se naći na razmatranju u Vijeću ministara, ali je tokom 2018. i 2019. godine ovaj prijedlog povlačen s dnevnog reda. U julu 2019. godine posljednji put je Nacrt bio predložen, a potom ga je predsjedavajući Vijeća ministara povukao s dnevnog reda. Kako je nedavno potvrđeno imenovanje novog mandatara Vijeća ministara, Revidirana strategija trebala bi se sada razmatrati pred novim sazivom najviše državne izvršne vlasti.

Smjernicama o radu po novoj Državnoj strategiji, između ostalog, predviđeno je da se predmeti u kojima se istražuje smrt do 20 osoba mogu prenijeti na niže nivoe vlasti pod uslovom da se ne radi o sistemskim zločinima koji uključuju komandnu odgovornost ili da su osumnjičeni imali rukovodeće ili političke pozicije u vrijeme zločina.

Analiza BIRN-a BiH pokazuje da nisu sva niža tužilaštva i sudovi spremni da preuzmu predmete koji uključuju između deset i 20 žrtava.

Iz jednog tužilaštva su kazali da nisu spremni da preuzmu niti jedno dodatno procesuiranje ratnog zločina, dok su u dugom tužilaštvu kazali da nikada do sada nisu imali predmet ratnog zločina.

Advokatica koja radi na predmetima ratnih zločina Nina Kisić kaže kako je “generalni problem što na tim sudovima i tužilaštvima sudije i tužioci nisu fokusirani samo na ratne zločine” i smatra da je “neophodna dodatna edukacija”.

“Zbog nedostatka tehničke opremljenosti nižih institucija, bojim se da će u mnogim slučajevima nemoguće biti saslušati svjedoke koji su pod mjerama zaštite. Problem može biti i elektronski pristup dokazima koje je prikupio MKSJ [Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]”, smatra Kisić.

Ozbiljne predmete ratnih zločina, slučajeve koji su za posljedicu imali mnogo ubistava, niže institucije ne mogu suditi, tvrdi i Miodrag Stojanović, advokat iz Bijeljine.

“Predmeti ‘B’ faze nisu zreli za niže sudove i tužilaštva”, kaže Stojanović i objašnjava da je “problem u tehničkoj opremljenosti, ali i u edukativnoj opremljenosti sudija i tužilaca”.

“Ne kažem da nema iskusnog osoblja koje bi moglo sprovesti fer i korektno suđenje, ali ima mnogo sudija iz tužilaca bez iskustva i da sude obične krađe, a kojima će morati doći neki od predmeta ratnih zločina”, govori Stojanović za BIRN BiH.

Prema važećoj Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nacrtu Revidirane strategije na koji je Tužilaštvo BiH dalo saglasnost, na državnom nivou se trebaju procesuirati samo najsloženiji predmeti, dok svi ostali trebaju biti prebačeni na entitetski nivo.

U Revidiranoj strategiji – koja duže od godinu čeka na usvajanje pred Vijećem ministara – navodi se da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta u kojima je imenovano više od 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat.

Jedan od ciljeva Strategije je i osiguranje efikasnijeg raspoređivanja predmeta na niže sudove.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kaže da je to “nemoguće bez usvajanja nove strategije”.
“Ni Državno tužilaštvo ne može se kvalitetno nositi s predmetima ratnih zločina, a kako će tek entitetska”, smatra Subašić.

BIRN BiH je svim entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Brčko distrikta poslao upit o njihovoj spremnosti da procesuiraju ratne zločine koji im budu preneseni s državnog nivoa. Spremnost se razlikuje od tužilaštva do tužilaštva.

Predmeti ratnog zločina sa oko 20 žrtava ni u kojem slučaju ne mogu biti ocijenjeni kao “manje složeni”, te nakon toga ustupljeni na procesuiranje nižim organima, već je, naprotiv, riječ o izuzetno složenom predmetu koji je veoma ozbiljan samo zbog okolnosti da se radi o tolikom broju žrtava, smatraju u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.

“Treba razmisliti o našoj trenutnoj sposobnosti da procesuiramo bilo koji predmet ratnog zločina, upravo zbog nedostatka tužilačkih kapaciteta”, kaže za BIRN BiH Aida Ćatović, šefica Odjela za ratne zločine Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Ona objašnjava da je “ovo tužilaštvo kapacitirano da eventualno procesuira ovakav predmet ukoliko bi to bilo predviđeno novom strategijom, ali samo u slučaju da se radi o manjem broju optuženih (jedan ili dva), te manjem broju svjedoka, upravo zbog ograničenih tužilačkih i drugih kapaciteta”.

Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona za BIRN BiH kazali da su spremni procesuirati i složene predmete ratnih zločina navodeći kako su do sada okončali više velikih predmeta, poput suđenja za zločine u logorima “Sušica”, “Batković” i druga.

Šefica Odsjeka za ratne zločine u ovom tužilaštvu Alma Džaferović kaže da iako još uvijek nisu stupile na snagu izmjene Državne strategije, “već se izvjesno vrijeme na sastancima tužitelja koji se bave procesuiranjem krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, neformalno spominju ‘novi kriteriji’, koji na formalan način nisu do sada bili dostupni ovom tužiteljstvu”.

“Izmjene kriterija se odnose na ocjenu predmeta ‘složen’ i ‘manje složen’ predmet, te ukoliko se tužitelji Tužiteljstva BiH zaista u svom radu koriste novim kriterijima, tužitelji ovog odsjeka pozdravljaju primjenu tih kriterija, što će omogućiti da se Tužiteljstvo BiH fokusira na rad na najsloženijim predmetima”, kaže Džaferović.

U Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona (USK) su za BIRN BiH kazali da su spremni procesuirati sva krivična djela iz svoje nadležnosti “pa i krivična djela ratnih zločina koja uključuju do 20 ubistava”, kao i Tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona, gdje su kazali da “tužioci imaju potrebne vještine i znanje, a i posebno opremljenu prostoriju sa opremom za saslušanje i podršku svjedocima”.

Nema laganog predmeta ratnog zločina
Iz Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci su kazali da do sada nisu imali probleme da rade po važećoj Strategiji i da ne žele komentarisati Smjernice dok se one zvanično ne usvoje kao dio Revidirane strategije. Sličan odgovor su ponudili i iz Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Advokat s višegodišnjim iskustvom u pravosuđu, Vlado Adamović smatra da prebacivanje predmeta na niže instance više nije pitanje mogućnosti, nego je neophodno kako bi se predmeti ratnih zločina brže okončavali.

“Nema laganog predmeta ratnog zločina. Obimnost predmeta je takva da sudije Suda BiH za života ne mogu okončati ovoliki broj predmeta. Ta disperzija je neminovnost”, kaže Adamović, koji smatra da bi “svaki sud u BiH morao biti spreman da sudi ovakve slučajeve”.

“Što se tiče obučenosti kadrova, ja ću samo reći – pa to su sudije. Što se tiče tehničkih kapaciteta, moraju se iznaći rješenja. Da li će neko biti saslušavan videolinkom, da li će publika pratiti suđenje iz hodnika, putem takozvanog prijemnika, to su stvari koje se moraju riješiti”, smatra Adamović.

Probleme s tehničkim kapacitetima imaju u Kantonalnom tužilaštvu u Širokom Brijegu, kažu iz ove institucije.

“Ovo tužiteljstvo nije imalo predmeta ratnih zločina do sada, tako da nemamo kapacitet, ljudske resurse, a ni prostorni kapacitet, zbog čega ne bismo bili u mogućnosti voditi takve postupke u kojima se za ratne zločine sudi u predmetima s 20-ak ubijenih”, kaže Josip Aničić, kantonalni tužitelj Tužilaštva u Širokom Brijegu.

Procesuiranje ratnih zločina u Posavskom kantonu nije nemoguće za Tužilaštvo, ali je teško izvodljivo iz tehničkih razloga Suda u Orašju, smatra Luka Dabić, glavni tužitelj Tužilaštva Posavskog kantona.

“Imamo i ljudske resurse i prostorne kapacitete i mogućnosti vođenja predmeta ratnih zločina u predmetima u kojima ima do 20 ubijenih. U slučaju optuženja, postojeći sudovi, po mom mišljenju, nemaju prostorne kapacitete za ovakve postupke”, kaže Dabić.

Iz okružnih tužilaštava u Prijedoru, Bijeljini i Trebinju, kao i Tužilaštva Brčko distrikta, nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH, navodeći da to nisu u mogućnosti jer nisu bili u prilici vidjeti Smjernice.

Zvonko Vidović iz ureda za pravnu pomoć pripadnicima braniteljske populacije pri Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog sabora (HNS), također je mišljenja da pojedina tužilaštva nemaju kapacitete za procesuiranje težih oblika ratnog zločina.

“Mnoga od njih nemaju ni snage, a ni volje da se uopće prihvate predmeta ratnih zločina. Tužitelji ni kapacitarno ne mogu iznijeti manje složene predmete i krivična djela, a kamoli i ratne zločine. Na takve probleme bi naišli u startu u sudovima i tužilaštvima u Širokom Brijegu ili Livnu, naprimjer”, kaže Vidović.

Misija OSCE-a u BiH – koja nadzire i prati provođenje Projekta unapređenja procesuiranja predmeta ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, na koji se glavna tužiteljica pozvala u dopisu svojim tužiocima – već duže vrijeme zagovara prenos manje složenih predmeta na niže pravosudne nivoe.

U Izvještaju OSCE-a koji se našao na nedavnoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) – “Upravljanje predmetima ratnih zločina” – zaključeno je kako “Tužilaštvo BiH ne posvećuje svoje vrijeme i resurse isključivo istragama i procesuiranju najsloženijih predmeta ratnih zločina”.

“Misija primjećuje da, iako je Tužilaštvo BiH u posljednje dvije godine podiglo optužnice u nekoliko vrlo složenih predmeta, mnogi od predmeta na kojima je radilo nisu bili dovoljno složeni da bi opravdali procesuiranje na državnom nivou, pokazujući neuspjeh institucije da se usredotoči isključivo na najteže predmete, kako to zahtijeva Državna strategija”, stoji u izvještaju.

This post is also available in: English (English)