Vikić i ostali: Depeše u vezi sa zarobljenim vojnicima

Ibro Šabanović, koji je radio u tadašnjem Republičkom sekretarijatu unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine (RSUP BiH), prepoznao je svoj rukopis na predočenim aktima, mada se samog sadržaja nije mogao sjetiti.

Tužiteljica Vesna Ilić predočila mu je spisak imena osam vojnika zarobljenih 22. aprila 1992. godine, na kojem je naznačeno da treba raspisati potragu za njima.

U to vrijeme, kako je rekao Šabanović, policija je imala saradnju sa Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA), koja je trajala do maja, dok JNA nije “zauzela jednu stranu”. Svjedok je objasnio proceduru raspisivanja potraga i dalja postupanja.

Tužilaštvo je u spis uložilo četiri dokumenta, uključujući i depešu Malika Krivića, komandira Stanice milicije Novi Grad, od 12. maja 1992. godine da ne raspolaže informacijama o zarobljenim vojnicima.

Odbrana Dragana Vikića uložila je prigovor na autentičnost sva četiri dokumenta, istaknuvši da se ne zna ko ih je potpisao i izražavajući sumnju da su nastali u periodu kada su datirani.

Braniteljica Adna Dobojlić je kazala da je Krivić svjedočio na ovom suđenju i rekao da je već sutradan imao aktivnosti u vezi sa zarobljenicima, tako da ne “može biti da je depešu poslao 12. maja”.

Vikić je optužen sa Jusufom Pušinom, Nerminom Uzunovićem i Mladenom Čovčićem za ubistva osam pripadnika JNA počinjena u Velikom parku u Sarajevu.

Vikić je, kao komandant Specijalne jedinice i komandant Jedinice rezervnog sastava, optužen da nije spriječio ni preduzeo mjere na kažnjavanju podređenih, kao i Pušina, koji je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH. Uzunović i Čovčić su optuženi kao pripadnici Jedinice rezervnog sastava policije.

Na današnjem ročištu bilo je planirano i svjedočenje Nusreta Smajlovića, ali je tužiteljica odustala od njegovog saslušanja, jer se ispostavilo da je dva puta bio u publici na ovom suđenju, što nije dozvoljeno.

Suđenje se nastavlja 5. septembra.