Petak, 4 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Milorad Sokolović je ispričao da je do početka rata bio odbornik u Skupštini opštine Rogatica, a krajem 9. aprila 1992. godine postaje predsjednik Kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS), naglasivši da nije bio član te partije. Paralelno s tim funkcijama, kako je rekao, bio je i predsjednik Izvršnog odbora.

Tokom marta iste godine, naveo je svjedok, kroz društveno-politički rad u Rogatici tenzije rastu i narušava se harmonija. Situacija se usložnjavala, te dolazi do ekstemnih događanja zbog pojedinaca, kazao je on.

Prisjetio se pregovora i sastanaka s muslimanskim dijelom stanovništva, kojima je prisustvovao, gdje je razgovarano o podjeli na dvije lokalne zajednice. Prema njegovim riječima, formirana je komisija koja je radila na podjeli opštine i pravljenju karata.

“Na redovnoj sjednici Skupštine konačno je donesena ta odluka o podjeli i rad se nastavio krajnje racionalno. Taj rad je funkcionisao do maja. Prva srpska žrtva je bila 6. maja – desio se incident i to je učinilo da mi više ne funkcionišemo u istoj zgradi”, rekao je svjedok, pojasnivši da je u aprilu došlo do podjele policije.

Posvjedočio je da je vrlo brzo, nakon incidenta i stradanja srpske porodice na Borikama, ubijen još jedan Srbin, a 20. maja na obroncima Rogatice presretnut je i ubijen Dražen Mihajlović.

Prema njegovom kazivanju, tada je obavijestio Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da se više ne mogu voditi razgovori jer mu je od pregovarača s muslimanske strane rečeno da će se sahrane riješiti ako kod njih dođe do još deset do 15 stradanja.

“Time su završeni razgovori s predstavnicima muslimanskog naroda. Rogatica ostaje u blokadi. Srpski narod postaje izolovan jer muslimansko stanovništvo drži grad u obruču. U samom gradu praktično su na vlasti muslimani sa svojim formacijama”, opisao je svjedok, dodavši da nije imao zvaničnih informacija da su se dešavala silovanja Bošnjakinja, paljenje kuća i istjerivanje muslimanskog stanovništva.

Izjavio je da on, zbog blokode, 40 dana nije mogao otići svojoj kući u Donje Polje i da je ta blokada riješena konfliktnom situacijom, o kojoj ne može govoriti jer nije bio učesnik toga.

Božidar Perišić i Vinko Zoranović optuženi su za progon civilnog bošnjačkog stanovništva s područja Rogatice u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine, učešćem u ubistvima, silovanjima te nezakonitim zatvaranjima.

Prema optužnici, Perišić je bio pripadnik Prve podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a Zoranović pripadnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Rogatica.

Naredno suđenje je zakazano 17. jula.

 

Najčitanije
Saznajte više
Duraković: Tužilaštvo traži kaznu za zločin u Čajniču
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi na suđenju za zločin u Čajniču zatražilo da Ramiz Duraković bude proglašen krivim i kažnjen po zakonu.
Alešević: Zakazan početak ponovljenog suđenja dok osuđeni pregovara o priznanju krivice
Nakon davanja lažnog iskaza svjedoka, ponovljeni postupak protiv Mehmeda Aleševića, koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine u Bužimu, počet će iduće sedmice, dok su u toku i pregovori o priznanju krivice.
Ristić i ostali: Tijela civila viđena pored puta
Jahić oslobođen optužbe za zločin u Konjicu
Ganić i ostali: Na kolonu pucali vojnici