Ponedjeljak, 28 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Svjedok, koji je iskaz dao iz druge prostorije uz distorziju glasa i slike, ispričao je da se Odred “El-Mudžahidin” finansirao donacijama prikupljenim u zaljevskim zemljama, a da su sredstva raspoređivana za kupovinu hrane, vozila i oružja, od kojih su neka kupljena u inostranstvu, dok je dio donacija dolazio kroz humanitarne organizacije.

“To su bili strogo čuvani podaci unutar odreda, o tome niko nije obavještavan”, rekao je svjedok.

Prema njegovim riječima, na kraju rata, broj pripadnika odreda se kretao oko 1.000, ali je stalno varirao, kao i da je domaće stanovništvo činilo dvije trećine ili više u jedinici.

“Što se tiče Bošnjaka koji su pristupili odredu, jedini uvjet je bio da to rade dobrovoljno. Dolazili su pojedinačno. Bili su bolji uvjeti nego u drugim jedinicama kada je u pitanju oprema i hrana”, naveo je svjedok.

Jednu od borbenih grupa, kako je rekao, u odredu su činili Arapi, jednu Bošnjaci, a treću Turci i dobrovoljci koji su došli iz zapadnih zemalja, ali da niko van jedinice nije uticao na imenovanja, kao i da se po pristupanju prolazila najprije vjerska, a potom i vojna obuka koje su trajale po 42 dana, prije uključivanja u borbena dejstva.

Govoreći o strukturi odreda, svjedok je spomenuo da je “šura” vrhovno tijelo koje je upravljalo džematom, pa i vojnom jedinicom i da je taj organ postavljao i smjenjivao emira, vojnog zapovjednika.

“Mnogi su pristupili odredu sa lažnim, falsificiranim dokumentima. Nije se mogla utvrditi vjerodostojnost, radile su se provjere i ti ljudi su bili pod nadzorom. Provjere su vršene putem veza i kontakata u inostranstvu”, kazao je svjedok i naglasio da komandi Trećeg korpusa nisu slati ažurirani izvještaji o dolascima i odlascima iz jedinice.

Svjedok tvrdi da se evidencija o borbenim grupama u odredu vodila za Bošnjake i strane borce, da je bila dostupna emiru, vojnom zapovjedniku i upravi za vjersku obuku, ali da su podaci bili strogo čuvani.

Istakao je svjedok da odred nikome nije slao izvještaje o borbenim dejstvima, osim onima koji su bili zaduženi za prikupljanje finansijskih sredstava, ali da nikakvi izvještaji nisu slati jedinicama Armije BiH u sastavu ili komandi Trećeg korpusa.

“Nije bilo komunikacije sa službom vojne bezbjednosti. Apsolutno je bilo nepovjerenje odreda i struktura Armije BiH”, rekao je svjedok koji je potom dodao da pripadnici odreda nisu nosili oznake Armije BiH, niti su iste postojale na zastavi i grbu jedinice.

Svjedok je pojasnio i da je unutar odreda postojala disciplinska odgovornost i da su se za prekršioce donosile mjere od zabrane dopusta do pritvora, a za slučaj da neki pojedinac počini ratni zločin, kako kaže, za to je bio zadužen vojni komandant i te stvari su se rješavale “unutar kuće”, te je isključio mogućnost da se počinilac preda civilnim ili vojnim vlastima.

Spomenuo je i kako je sredinom 1995. moglo doći do prevrata u odredu jer su ljudi koji su dolazili iz zaljevskih zemalja smatrali da zaslužuju bolju poziciju i da su marginalizovani u odnosu na strane borce iz Sjeverne Afrike, ali da je rukovodstvo jedinice o tome upozoreno.

Bivšeg komandanta Trećeg korpusa Armije BiH Mahmuljina optužnica tereti da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici tog odreda su od 11. do 29. septembra 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.

Nastavak suđenja je 24. aprila.

 

Najčitanije
Saznajte više
Vidoje Blagojević i ostali: Drašković ponovo nije pristupio izjašnjenju o krivnji
Miodrag Drašković, optuženi za zločine počinjene na području Zvornika, ponovo se nije pojavio na izjašnjenju o krivnji u Državnom sudu.
Luka Babić (u sredini) sa braniocem Krešimirom Zubakom (desno). Foto: Detektor
Luka Babić i ostali: Počelo suđenje za zločine u Žepču
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo je suđenje Luki Babiću, Alojzu Vrbiću, Marinku Martiću, Franji Joziću, Viktoru Markanoviću i Ivi Mrkonjiću za zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u improvizovanim zatvorima na području Žepča tokom 1993. i 1994. godine.
Ivanović: Odvođenje na razgovore kod optuženog
Za zločine u Velikoj Kladuši 11 godina zatvora
Muratović i ostali: Čuo da su zarobljenici preminuli