Salihoviću pravičnije suđenje pred sudom kojim je rukovodio

Apelaciono vijeće Suda BiH, u odluci kojom je potvrdilo prebacivanje predmeta protiv Salihovića na općinski nivo, navodi da se to čini radi osiguranja “nepristrasnog i pravičnog suđenja”, sa čime se nijedna strana u postupku nije slagala.

“Ja poštujem odluke Suda, ali ovo je zaista neshvatljivo jer Salihoviću ovom odlukom sudi nenadležan sud. U njegovom slučaju ovakva odluka Suda BiH je zaista nemoguća”, kaže Salihovićev advokat Rifat Konjić.

Optužnica tereti Salihovića da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno da je kao glavni tužilac Tužilaštva BiH u periodu od februara 2013. do septembra 2016. postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Prilikom službenog putovanja iz Pariza, kako stoji u optužnici, Salihović je 2015., zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, zbog turističkog obilaska grada i unatoč upozorenjima, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne karte. To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnom aktu, platio, ali po povratku je zahtijevao da mu se refundira iznos od 3.874 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.

Istragu protiv Salihovića, prije podizanja optužnice krajem prošle godine, vodilo je Državno tužilaštvo skoro dvije godine.

Sud BiH je po službenoj dužnosti zatim donio odluku kojom se predmet prebacuje na općinski nivo zbog percepcije nepristrasnosti i nezavisnosti. Na ovu odluku su se žalili Salihović i Državno tužilaštvo, ali je Apelaciono vijeće potvrdilo rješenje o prebacivanju na Općinski sud u Sarajevu, kojim je predsjedavao punih osam godina, u periodu između 2005. i 2013.

“Ako se ima u vidu postupak protiv bivšeg glavnog tužioca, koji je bio nadležan za sprovođenje istraga i gonjenje učinilaca krivičnih djela, te je vršio nadzor nad radom svih odjela i davao naredbe o vođenju postupaka, po ocjeni ovog vijeća, to ga čini uključenim u rad svih predmeta koji se vode pred Sudom BiH i što predstavlja važne razloge koji opravdavaju prenošenje vođenja postupka”, navodi se u odluci Apelacionog vijeća u koju je BIRN BiH imao uvid.

Različita pravila za zamjenika
Za razliku od Salihovićevog slučaja, u ljeto prošle godine Sud BiH je odbacio prigovor na nadležnost suda koji je podnijela Odbrana bivšeg zamjenika glavnog tužioca Državnog tužilaštva Bože Mihajlovića, kojem se sudi za nesavjestan rad u službi.

Mihajlovićev advokat Vlado Adamović smatra da to potvrđuje “nedosljednost suda”.

Optužnica tereti Mihajlovića da je nesavjesno postupio u vršenju službene dužnosti tužioca i to propuštanjem nadzora nad radom saradnice, koja je od polovine novembra 2006. radila kao daktilograf i referent u Tužilaštvu BiH. Ona je, navodi se u optužnici, prisvojila privremeno oduzeti novac iz devet predmeta, pri čemu joj je propuštanje dužnosti nadzora od strane Mihajlovića omogućilo i zadržavanje prisvojenog novca, a usljed čega je nastupila imovinska šteta u iznosu preko 100.000 KM.

“U predmetu Bože Mihajlovića, gdje su dvije osobe naznačene – jedna kao optužena, odnosno osnovano sumnjiva da je uzela novac, a druga da je nije nadzirala – radi se o jedinstvu radnji. Mi sada imamo situaciju da se Boži Mihajloviću u sudnici Suda BiH sudi da nije nadzirao daktilografa koji se sumnjiči da je uzeo novac, a postupak za daktilografa još nije počeo i ne znam hoće li biti utvrđeno da je taj daktilograf uzeo novac”, kaže Adamović.

Istraga protiv daktilografkinje Državnog tužilaštva prebačena je na općinski nivo, a odlukom Suda BiH njeno ime zabranjeno je i objavljivati radi prezumpcije nevinosti.

Adamović kaže da je to apsurdna situacija u koju se Sud BiH doveo, dodajući da postupak protiv Mihajlovića neće moći biti dovršen dok se ne dovrši postupak protiv daktilografa.

“Može se desiti da Mihajlovića oglase krivim, a da se sutra u postupku protiv daktilografa utvrdi da nije ona odgovorna, i to predstavlja apsurd. Ovaj postupak zavisi direktno od tog tamo postupka jer u optužnici protiv Mihajlovića se navodi da nije nadzirao daktilografa koji je navodno uzeo novac. A još nije zvanično utvrđeno da je uzela novac”, zaključuje Adamović.

Sutkinja prebačena u pola postupka
Predmet protiv sutkinje Azre Miletić – po optužnici za primanje mita – također je završio na općinskom nivou, ali tek nakon što je na Državnom sudu proveden cjelokupni prvostepeni postupak, nakon kojeg je osuđena na dvije i po godine zatvora.

Apelaciono vijeće je ukinulo ovu presudu i naložilo da se postupak obnovi pred sarajevskim Općinskim sudom.

“Ispravna je odluka bila da se sudiji Azri Miletić ne sudi pred Sudom BiH. Ni u prvostepenom, ni u drugostepenom postupku. Ispravno je stanovište Apelacionog vijeća koje je donijelo odluku prilikom uvažavanja naše žalbe i ukidanja prvostepene presude. Ispravno je Apelaciono vijeće našlo da postoji ta objektivna pristrasnost i da optužena nije mogla imati pravično suđenje pred Sudom BiH. To je sasvim ispravan stav Apelacionog vijeća. Međutim, on je došao kasno. Trebao je doći onda prije nego što joj je počelo suđenje”, smatra advokatica Jesenka Rešidović.

Ona dodaje da je kasno prebacivanje izazvalo dodatne komplikacije procesa, koje negativno utiču na prava optužene Azre Miletić.

“Jednom smo prošli dugotrajno suđenje sa određenim setom standarda, a sada prolazimo kroz isto, tako da je to teška situacija za optuženu i Odbranu. Ne može znati od čega se brani, da ne govorim da ne znamo od koje se optužnice branimo, jer je Tužilaštvo Kantona Sarajevo na početku novog suđenja pročitalo originalnu i izmijenjenu optužnicu. Ne znamo po kojoj se sudi i postupa”, ističe Rešidović.

Formalno, Tužilaštvo Kantona Sarajevo nikad nije prihvatilo optužnicu Tužilaštva BiH, nego ju je samo pročitalo, dodaje Rešidović.

“Sada je jedna situacija koja je pravno nakaradna. Svjedoci koji sada dolaze da svjedoče već su svjedočili pred Sudom BiH i znaju unaprijed ono što tada nisu znali. I pitanja Tužilaštva i Odbrane. Ti svjedoci možda mogu odgovarati na drugačiji način. Ne bi smjeli, ali ko garantuje da neće drugačije. Stranama u postupku se još ne dozvoljava da predoče tim svjedocima što su govorili pred Sudom BiH. To je jedna situacija i teška i mučna za optuženu, Tužilaštvo i za Odbranu, jer je nejasna i bespotrebno komplikovana”, zaključuje Rešidović.

Azra Miletić je uhapšena u februaru 2015. godine, od kada traje istraga protiv nje.

BIRN BiH je prošlog mjeseca pisao o troškovima koje građani BiH plaćaju zbog dugog trajanja postupaka pred sudovima.