Srijeda, 8 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužilaštvo BiH i dalje ima više tužilaca za ratne zločine nego optužnica u ovim predmetima u toku jedne godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Državno tužilaštvo je u ovoj godini optužilo 73 osoba, što je dvostruko više nego 2017. godine. Ova lica optužena su u 24 predmeta ratnih zločina. Ovim djelima u Tužilaštvu BiH bavi se 28 tužilaca pa u ovoj godini neki ipak nisu uspjeli podići optužnicu.

Osim toga, u većem broju predmeta suđenja su pod znakom pitanja zbog neodstupnosti ili bolesti optuženih, a postupci su u zastoju i zbog naknadnih optužnica u istim predmetima.

Sud BiH je u ovoj godini izrekao 27 presuda. Nepravosnažno su osuđene 43 osobe na više od 340 godina zatvora, a oslobođeno ih je 19 ili gotovo svaki treći. Broj osuđenih i visina kazni su značajno veći u odnosu na 2017. kada je 16 osoba osuđeno na 127 i po godina zatvora.

Apelaciona vijeća izrekla su 23 presude. Od 40 optuženih, 23 su osuđena na 171 i po godinu zatvora, a oslobođeno ih je 17.

Najviše kazne u ovoj godini dobili su nekadašnji pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), istovremeno i formacije “Miće” za ubistva na planini Borje kod Teslića. Na po 17 godina osuđeni su Dragan Marjanović, Saša Gavranović, Vitomir Dević i Zoran Šljuka, a 14 godina dobio je Dragomir Kezunović, za kojim je raspisana potjernica jer je pobjegao.

Najmanju kaznu, od godinu zatvora, dobio je Goran Pavković zbog udaranja civila prilikom ispitivanja u Prozoru. Pavković je i jedini koji je u ovoj godini priznao krivicu i postigao sporazum s Tužilaštvom BiH.

Gordana Tadić. Izvor: BIRN BIH

Optužnica stiže poštom
Tužilaštvo je nastavilo s praksom podizanja optužnica protiv lica koja nisu dostupna pravosudnim organima BiH. Uz manjkavosti regionalne saradnje, nejasno je da li će suđenja u ovim predmetima početi u dogledno vrijeme. U nekim slučajevima optužnica nije potvrđena ni nekoliko mjeseci nakon podnošenja.

Tako su u ovoj godini optuženi Slađan Tasić, Zoran Adamović, Novak Stjepanović, Slobodan Ćurčić, Slađan Pajić, Goran Mojović, Dušan Cimeša i Nenad Bubalo. U saopštenjima je navedeno da je riječ o državljanima Srbije, odnosno licima nastanjenim u Beogradu ili Crnoj Gori. Za neke je navedeno da žive izvan BiH i da im je optužnica dostavljena poštom.

Tužilaštvo je optužilo i Dragoljuba Kunarca, koji izdržava zatvorsku kaznu od 28 godina zatvora zbog zločina u Foči po presudi Haškog tribunala. Kada će i gdje će biti suđeno Kunarcu po novoj optužnici nije određeno.

Od potvrđivanja optužnice u februaru suđenje nije počelo ni četvorici optuženih za zločine u Vlasenici zbog bolesti optuženog Maneta Đurića.

Cijelu godinu nije počelo ni suđenje Esadu Ramiću koji je s još 11 osoba optužen za zločine u Konjicu posljednjih dana 2017. Tužilaštvo je četiri mjeseca kasnije optužilo Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića, a nakon pola godine i Omera Borića.

Grbavac je u međuvremenu napustio BiH, a za optuženog Agana Ramića je navedeno da je u istražnom zatvoru u Italiji.

Naknadna optuživanja dogodila su se i u predmetu protiv Slobodana Taranjca i još osam optuženih za zločine na području Prijedora. Nakon potvrđivanja optužnice u januaru Tužilaštvo je u maju optužilo Slobodana Kneževića, a u julu i Milorada Obradovića. Svi su spojeni u jedan predmet, a suđenje je u prekidu od juna.

Vršiteljica dužnosti glavnog tužioca Gordana Tadić u aprilu je izjavila da je Tužilaštvo BiH do sada optužilo 800 osoba.

Prema njenim riječima, tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina – njih 28 – u 2017. godini ostvarilo je normu od 118 odsto.

Josip Grubeša. Izvor: Ministarstvo pravde BiH

Triput osuđen, dvaput oslobođeni
U ovoj godini je izrečena i treća presuda za ratne zločine Zoranu Babiću za zločine u Prijedoru. On je osuđen na 15 godina zatvora, a već izdržava jedinstvenu kaznu od 35 godina izrečenu u dva predmeta – za zločin na Korićanskim stijenama i u prijedorskom selu Čarakovo. S Babićem je duga presuda izrečena i Darki Mrđi, takođe 15 godina. On je u Haškom tribunalu bio osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistava na Korićanskim stijenama.

Druga presuda za ratne zločine stigla je i Nihadu Bojadžiću. On je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora za zločine u Jablanici, a odranije je osuđen na 15 godina za zločine u selu Trusina. Izrečena mu jedinstvena kazna od takođe 15 godina.

Zdenko Andabak i Goran Sarić po dva puta su oslobođeni. Dvije oslobađajuće pravosnažne presude stigle su Zdenku Andabaku, koji je bio optužen za zločine u Livnu. Goran Sarić je krajem godine pravosnažno oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, dok je ranije donijeta oslobođajuća presuda za zločine u Sarajevu.

Nakon četiri godine pauze zbog bolesti i osam godina od podizanja optužnice, u ovoj godini nastavljen je proces Zulfikaru Ališpagi za zločine u selu Trusina.

U dugotrajne procese koji izazivaju pažnju javnosti ubraja se i istraga o ubistvu vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji su zaustavljeni u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Tužilaštvo je u novembru odlučilo da ponovo otvori istragu protiv pet osoba u ovom predmetu. Tužilaštvu je trebalo šest godina da riješi pritužbe na odluku o obustavljanju istrage 2012. godine, a sve je završeno uz pomoć naloga Ustavnog suda BiH.

I ove godine bilo je presuda, optužnica, odluka, koje su izazivale burne reakcije i isticale duboku etničku podijeljenost kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.

Najveći interes javnosti i ove godine je bio za Nasera Orića, koji je sa Sabahudinom Muhićem pravosnažno oslobođen optužbi za zločine u Srebrenici i Bratuncu. Kao i prošle godine kada je donesena prvostepena oslobađajuća presuda, i ove su se ponovili ushićenje i radost, s jedne, te ogorčenost i optužbe na račun Suda, s druge strane.

Prilikom izricanja presude Apelacionog vijeća ispred Suda BiH okupilo se nekoliko stotina Orićevih poštovalaca i bivših saboraca, koji su došli organizovano autobusima. Oni su ponovili da Tužilaštvo ne treba da goni “žrtve”.

Za političare i predstavnike udruženja iz Republike Srpske, kao i Srbije, oslobađanje Orića znak je “pristrasnosti” Suda BiH, “nepoštovanja” srpskih žrtava, te da je pravosuđe na nivou BiH u “funkciji bošnjačke ratne politike”.

Reakcije su se nizale i zbog predmeta protiv Atifa Dudakovića, ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH.

Hapšenje Dudakovića za bošnjačke političare bilo je bespotrebno ponižavanje. Istaknuto je da su Dudaković, kao i Ibrahim Nadarević, Sakib Mahmuljin i Dragan Vikić “sinonimi časne i herojske odbrane BiH”, te izraženo protivljenje “pokušajima izjednačavanja krivice”.

Dudaković je pušten na slobodu, a Tužilaštvo je u oktobru optužilo njega i još 16 pripadnika Petog korpusa, što je do sada najveća optužnica po broju optuženih za ratne zločine.

Nezadovoljstvo je u oktobru izazvala i odluka ministra pravde BiH Josipa Grubeše da udovolji osuđenom Marku Radiću da kaznu zatvora izdržava u Hrvatskoj. Ovaj potez na kraju je doveo do smanjenja kazne Radiću sa 21 na 12 i po godina zatvora od suda u Zagrebu.

Stranka demokratske akcije (SDA) pozvala je na preispitivanje takvih odluka, jer smatra da “oslobađanje ratnih zločinaca na ovakav način predstavlja grubo izrugivanje pravdi”. Grubeši je pismo uputio i glavni haški tužilac Serge Brammertz, koji smatra da ovakvi rezultati potkopavaju povjerenje građana u Ministarstvo i pravosuđe.

Grubeša je na kritike odgovorio da je njegova odluka zakonita i da je sličnih transfera bilo ranije na stotine te da nikad nije bilo nikakvih problema. Njegov zamjenik Nezir Pivić s druge strane smatra da je Radić prebačen kao državljanin Hrvatske, a da je pri tom zanemarena činjenica da je i državljanin BiH sa prebivalištem u Mostaru.

Najčitanije
Saznajte više
Čelnici policije RS-a u Rusiji sa sankcioniranim zvaničnikom specijaliziranim za suzbijanje opozicije i novinara
Dvojica čelnika entitetske policije sastala su se u Moskvi sa zvaničnikom sankcioniranim zbog proizvoljnih pritvaranja novinara i opozicije u Rusiji. Stručnjaci u ovim vezama, u presudnom trenutku za entitetske vlasti, vide najavu pojačane represije u Republici Srpskoj.
Šta trebate znati o antikoruptivnim zakonima najavljenim do kraja godine
U Bosni i Hercegovini su od 2024. godine propali pokušaji da se usvoje neki od najvažnijih antikoruptivnih zakona važnih za evropski put. Borjana Krišto uvjerena je da će ih usvojiti do kraja godine, nakon što je konačno usvojen plan rasta poslije gotovo dvije godine blokada. Platforma Odgovorno.st analizira šta je potrebno da domaće vlasti konačno naprave istinski pomak u borbi protiv korupcije.
Zašto žene češće vode antirodne pokrete u BiH?
Šta trebate znati o izborima u Moldaviji i zašto da vas zanimaju
Policajci u Federaciji na novim uniformama više nemaju ime i prezime