Dio tužilaca bez optužnice za ratne zločine u 2018. godini

Tužilaštvo BiH i dalje ima više tužilaca za ratne zločine nego optužnica u ovim predmetima u toku jedne godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Državno tužilaštvo je u ovoj godini optužilo 73 osoba, što je dvostruko više nego 2017. godine. Ova lica optužena su u 24 predmeta ratnih zločina. Ovim djelima u Tužilaštvu BiH bavi se 28 tužilaca pa u ovoj godini neki ipak nisu uspjeli podići optužnicu.

Osim toga, u većem broju predmeta suđenja su pod znakom pitanja zbog neodstupnosti ili bolesti optuženih, a postupci su u zastoju i zbog naknadnih optužnica u istim predmetima.

Sud BiH je u ovoj godini izrekao 27 presuda. Nepravosnažno su osuđene 43 osobe na više od 340 godina zatvora, a oslobođeno ih je 19 ili gotovo svaki treći. Broj osuđenih i visina kazni su značajno veći u odnosu na 2017. kada je 16 osoba osuđeno na 127 i po godina zatvora.

Apelaciona vijeća izrekla su 23 presude. Od 40 optuženih, 23 su osuđena na 171 i po godinu zatvora, a oslobođeno ih je 17.

Najviše kazne u ovoj godini dobili su nekadašnji pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), istovremeno i formacije “Miće” za ubistva na planini Borje kod Teslića. Na po 17 godina osuđeni su Dragan Marjanović, Saša Gavranović, Vitomir Dević i Zoran Šljuka, a 14 godina dobio je Dragomir Kezunović, za kojim je raspisana potjernica jer je pobjegao.

Najmanju kaznu, od godinu zatvora, dobio je Goran Pavković zbog udaranja civila prilikom ispitivanja u Prozoru. Pavković je i jedini koji je u ovoj godini priznao krivicu i postigao sporazum s Tužilaštvom BiH.

Optužnica stiže poštom
Tužilaštvo je nastavilo s praksom podizanja optužnica protiv lica koja nisu dostupna pravosudnim organima BiH. Uz manjkavosti regionalne saradnje, nejasno je da li će suđenja u ovim predmetima početi u dogledno vrijeme. U nekim slučajevima optužnica nije potvrđena ni nekoliko mjeseci nakon podnošenja.

Tako su u ovoj godini optuženi Slađan Tasić, Zoran Adamović, Novak Stjepanović, Slobodan Ćurčić, Slađan Pajić, Goran Mojović, Dušan Cimeša i Nenad Bubalo. U saopštenjima je navedeno da je riječ o državljanima Srbije, odnosno licima nastanjenim u Beogradu ili Crnoj Gori. Za neke je navedeno da žive izvan BiH i da im je optužnica dostavljena poštom.

Tužilaštvo je optužilo i Dragoljuba Kunarca, koji izdržava zatvorsku kaznu od 28 godina zatvora zbog zločina u Foči po presudi Haškog tribunala. Kada će i gdje će biti suđeno Kunarcu po novoj optužnici nije određeno.

Od potvrđivanja optužnice u februaru suđenje nije počelo ni četvorici optuženih za zločine u Vlasenici zbog bolesti optuženog Maneta Đurića.

Cijelu godinu nije počelo ni suđenje Esadu Ramiću koji je s još 11 osoba optužen za zločine u Konjicu posljednjih dana 2017. Tužilaštvo je četiri mjeseca kasnije optužilo Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića, a nakon pola godine i Omera Borića.

Grbavac je u međuvremenu napustio BiH, a za optuženog Agana Ramića je navedeno da je u istražnom zatvoru u Italiji.

Naknadna optuživanja dogodila su se i u predmetu protiv Slobodana Taranjca i još osam optuženih za zločine na području Prijedora. Nakon potvrđivanja optužnice u januaru Tužilaštvo je u maju optužilo Slobodana Kneževića, a u julu i Milorada Obradovića. Svi su spojeni u jedan predmet, a suđenje je u prekidu od juna.

Vršiteljica dužnosti glavnog tužioca Gordana Tadić u aprilu je izjavila da je Tužilaštvo BiH do sada optužilo 800 osoba.

Prema njenim riječima, tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina – njih 28 – u 2017. godini ostvarilo je normu od 118 odsto.

Triput osuđen, dvaput oslobođeni
U ovoj godini je izrečena i treća presuda za ratne zločine Zoranu Babiću za zločine u Prijedoru. On je osuđen na 15 godina zatvora, a već izdržava jedinstvenu kaznu od 35 godina izrečenu u dva predmeta – za zločin na Korićanskim stijenama i u prijedorskom selu Čarakovo. S Babićem je duga presuda izrečena i Darki Mrđi, takođe 15 godina. On je u Haškom tribunalu bio osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistava na Korićanskim stijenama.

Druga presuda za ratne zločine stigla je i Nihadu Bojadžiću. On je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora za zločine u Jablanici, a odranije je osuđen na 15 godina za zločine u selu Trusina. Izrečena mu jedinstvena kazna od takođe 15 godina.

Zdenko Andabak i Goran Sarić po dva puta su oslobođeni. Dvije oslobađajuće pravosnažne presude stigle su Zdenku Andabaku, koji je bio optužen za zločine u Livnu. Goran Sarić je krajem godine pravosnažno oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, dok je ranije donijeta oslobođajuća presuda za zločine u Sarajevu.

Nakon četiri godine pauze zbog bolesti i osam godina od podizanja optužnice, u ovoj godini nastavljen je proces Zulfikaru Ališpagi za zločine u selu Trusina.

U dugotrajne procese koji izazivaju pažnju javnosti ubraja se i istraga o ubistvu vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji su zaustavljeni u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Tužilaštvo je u novembru odlučilo da ponovo otvori istragu protiv pet osoba u ovom predmetu. Tužilaštvu je trebalo šest godina da riješi pritužbe na odluku o obustavljanju istrage 2012. godine, a sve je završeno uz pomoć naloga Ustavnog suda BiH.

I ove godine bilo je presuda, optužnica, odluka, koje su izazivale burne reakcije i isticale duboku etničku podijeljenost kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.

Najveći interes javnosti i ove godine je bio za Nasera Orića, koji je sa Sabahudinom Muhićem pravosnažno oslobođen optužbi za zločine u Srebrenici i Bratuncu. Kao i prošle godine kada je donesena prvostepena oslobađajuća presuda, i ove su se ponovili ushićenje i radost, s jedne, te ogorčenost i optužbe na račun Suda, s druge strane.

Prilikom izricanja presude Apelacionog vijeća ispred Suda BiH okupilo se nekoliko stotina Orićevih poštovalaca i bivših saboraca, koji su došli organizovano autobusima. Oni su ponovili da Tužilaštvo ne treba da goni “žrtve”.

Za političare i predstavnike udruženja iz Republike Srpske, kao i Srbije, oslobađanje Orića znak je “pristrasnosti” Suda BiH, “nepoštovanja” srpskih žrtava, te da je pravosuđe na nivou BiH u “funkciji bošnjačke ratne politike”.

Reakcije su se nizale i zbog predmeta protiv Atifa Dudakovića, ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH.

Hapšenje Dudakovića za bošnjačke političare bilo je bespotrebno ponižavanje. Istaknuto je da su Dudaković, kao i Ibrahim Nadarević, Sakib Mahmuljin i Dragan Vikić “sinonimi časne i herojske odbrane BiH”, te izraženo protivljenje “pokušajima izjednačavanja krivice”.

Dudaković je pušten na slobodu, a Tužilaštvo je u oktobru optužilo njega i još 16 pripadnika Petog korpusa, što je do sada najveća optužnica po broju optuženih za ratne zločine.

Nezadovoljstvo je u oktobru izazvala i odluka ministra pravde BiH Josipa Grubeše da udovolji osuđenom Marku Radiću da kaznu zatvora izdržava u Hrvatskoj. Ovaj potez na kraju je doveo do smanjenja kazne Radiću sa 21 na 12 i po godina zatvora od suda u Zagrebu.

Stranka demokratske akcije (SDA) pozvala je na preispitivanje takvih odluka, jer smatra da “oslobađanje ratnih zločinaca na ovakav način predstavlja grubo izrugivanje pravdi”. Grubeši je pismo uputio i glavni haški tužilac Serge Brammertz, koji smatra da ovakvi rezultati potkopavaju povjerenje građana u Ministarstvo i pravosuđe.

Grubeša je na kritike odgovorio da je njegova odluka zakonita i da je sličnih transfera bilo ranije na stotine te da nikad nije bilo nikakvih problema. Njegov zamjenik Nezir Pivić s druge strane smatra da je Radić prebačen kao državljanin Hrvatske, a da je pri tom zanemarena činjenica da je i državljanin BiH sa prebivalištem u Mostaru.