Srijeda, 26 marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Jugoslav Rodić, nekadašnji službenik SDB-a, naveo je da je od svog pretpostavljenog dobio zadatak da se prebaci u Sanski Most i angažuje ljude iz službe jer je došlo do ekscesa i bilo je pritvorenih osoba.

“Dobio sam zadatak da se prebacim u Sanski Most i javim u SJB radi pomoći, jer su bila vršena krivična djela. Okupljeni su ljudi da pomognemo kolegama u istažnim radnjama”, rekao je svjedok, pojasnivši da je među zadacima bila krim-obrada nesrpskog stanovništva.

Prema njegovim riječima, formirani su timovi koje su činili članovi oba ova organa za istražne radnje, a takvih je u Sanskom Mostu bilo četiri ili pet, ali i da su se pitanja saslušavanima zajedno postavljala.

“Donio sam neki koncept pitanja koji sam dobio od koordinatora, ali ne znam ko ih je formulisao. O razgovorima su se sačinjavale službene zabilješke u tri primjerka – jedan za nas, jedan za krim-službu SJB-a, dok je treći poslan u ‘Manjaču‘, kako bi pritvorenici imali prateću dokumentaciju”, naveo je svjedok.

On je pojasnio da su već postojali spiskovi ko je vratio ili nije predao oružje, tu se neki nakon razgovora puštani kući, a neki zadržavani u pritvoru u SJB-u.

“Došlo je do toga da su ta lica iz pritvorskih prostorija upućena na ‘Manjaču’. Ne znam ko je donio tu odluku. Obavljao sam razgovor s jednom osobom kada je rečeno da i on ide u transport prema ‘Manjači’. Mislim da od službenika SDB-a niko nije išao s tim konvojem”, kazao je svjedok.

Ispričao je još da je bio poslan i u selo Fajtovce zbog nekog incidenta, kada je vojska skupila u školskom dvorištu 350 do 400 osoba, ali i da su ti ljudi uglavnom pušteni.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, svjedok je rekao da nije imao nadzor nad ljudima koji su privedeni, da je nosilac zadatka bio neko ko je privodio ljude i da je pomoć SJB-u podrazumijevala razgovor na okolnosti ilegalnog naoružanja.

Vrućinića, bivšeg načelnika SJB-a i člana Kriznog štaba u Sanskom Mostu, optužnica tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci.

Drugi svjedok Dražen Praštalo je ispričao da je bio mobilisan u rezervni sastav policije u Lušci-Palanci, da je veći dio vremena proveo kao pomoćnik dežurnog, ali i da je jednom ili dva puta bio dežurni ispred zatvora koji se nalazio u kući Sime Miljuša, gdje su bili pritvoreni Bošnjaci.

“Nemam saznanja da je neko tamo tukao zatvorena lica. Nije bilo moguće da uđe svako, da tuče ljude”, kazao je svjedok, dodavši da je kuća gdje su bili pritvorenici ranije bila muzej.

Za optuženog Vučinića je svjedok rekao da mu je poznato kako je 1992. bio načelnik u Sanskom Mostu, te da je u tom vremenu bio jedan od boljih i staloženijih ljudi.

Nastavak suđenja je 14. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Radić Pero i ostali: Saznanja svjedoka o učesnicima ubistava muškaraca iz Jusića
Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je čuo da su optuženi i veći broj drugih lica učestvovali u ubistvima muškaraca iz sela Jusići.
Dževad Mlaćo (lijevo) ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Mlaćo i Cikotić: Odlučujuća uloga Ratnog predsjedništva u likvidaciji ratnih zarobljenika
Nalaz vještaka vojne struke iznesen pred Državnim sudom pokazao je da je Ratno predsjedništvo u Bugojnu imalo odlučujuću ulogu u formiranju zatočeničkih objekata, imenovanju upravnika logora, zadržavanju ratnih zarobljenika umjesto njihovog prebacivanja u Kazneno popravni zavod u Zenici, te da se u ratnom dnevniku optuženog Dževada Mlaće pominje i njihova likvidacija.