AMUS pogrešno obračunavao poreze vrijedne stotine hiljada maraka

Ova sredstva, za koja su oštećeni autori u BiH, predmet su krivične istrage, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Državno tužilaštvo radi na istrazi neregularnosti u poslovanju Asocijacije kompozitora i muzičkih stvaralaca (AMUS). Predmet istrage, između ostalog, je i iznos od približno 330.000 maraka, za koliko je ovo udruženje oštećeno zbog grešaka u obračunu poreza, što je utvrđeno vještačenjem Tužilaštva BiH u koje je BIRN-a BiH imao uvid.

AMUS Sarajevo u 2013. nije obračunao i prijavio izlazni porez na dodatnu vrijednost (PDV) niti ga je naplatio od svojih kupaca, piše u vještačenju, stoga je PDV morao platiti Upravi za indirektno oporezivanje iz vlastitih sredstava, stoji u vještačenju.

Adisa Karačić iz Državnog tužilaštva je rekla da je istraga u vezi s AMUS-om u toku.

“Trenutno smo u fazi saslušanja svjedoka”, kazala je Karačić, viši stručni saradnik za odnose s javnošću.

Istraga, kako saznaje BIRN BiH, vodi se protiv bivšeg rukovodioca Mirze Hajrića i drugih osoba i aktivna je od 2015. godine.

Član AMUS-a Senad Rožajac smatra da autori plaćaju neznanje stručne službe, te posebno krivi Lejlu Trnčić, sadašnju direktoricu ovog udruženja, koja je prethodno bila Hajrićev saradnik.

“Po vlastitoj izjavi direktorica stručne službe je ujedno i finansijski direktor, što znači da je najodgovornija za ove propuste. Evidentno je da AMUS nije imao dobre kadrove za ove poslove jer nijedan porez nije pravilno obračunat, a autori plaćaju njihovo neznanje”, rekao je Rožajac.

Trnčić nije odgovorila na upit o istrazi, a trenutni Ambasador BiH u Australiji Hajrić – koji je prethodno bio direktor AMUS-a – tvrdi da je najveći dio novca vraćen na način da su se većini korisnika muzike ponovo tražila dodatna sredstva koja su trebala namiriti štetu autorima.

“U revizorskom izvještaju iz 2013. godine stoji da je 280.000 maraka vraćeno i da se povrat nastavlja. Dok nisam otišao iz AMUS-a bilo je vraćeno oko 300.000 maraka”, kazao je Hajrić.

U izvještaju interne revizije AMUS-a iz 2013., koju je radila međunarodna revizorska kuća KPMG, a u koji je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se podatak o povratu novca.

Godine nezadovoljstva
AMUS Sarajevo je registrovan kao udruženje građana. Licencu za rad im dodjeljuje Institut za intelektualno vlasništvo BiH koji i vrši nadzor nad njihovim radom.

Svrha postojanja AMUS-a je kolektivno ostvarivanje autorskih prava koje se ogleda u prikupljanju novca od korisnika muzike i raspodjela novca autorima muzike, navodi se u opisu ove organizacije koja broji više od 900 članova s registrovanim repertoarom većim od 36.000 muzičkih djela. AMUS ima monopolistički položaj, zbog čega se, prema Zakonu o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, vrši državni nadzor nad finansijama.

Nezadovoljstvo dijela članova AMUS-a raslo je u posljednje tri godine, koliko traje istraga Tužilaštva BiH, te je početkom mjeseca objavljeno saopštenje u kojem je kritiziran rad predsjednika skupštine Dine Merlina Dervišhalidovića. On je početkom maja podnio ostavku na ovo mjesto, a nije bio dostupan za komentar za BIRN BiH.

Uprava AMUS-a nije odobrila jednom članu uvid u takozvanu glavnu knjigu gdje su sadržani podaci o isplati tantijema autorima, navodi se u dopisu AMUS-a u koji je BIRN BiH imao uvid.

U revizorskom izvještaju KPMG-a navodi se da se “uvidom u listu izvedenih djela dostavljenih od strane emitera vide neslaganja koja utiču na visinu isplaćenih tantijema autorima”.

“Nisu nam objašnjene navedene razlike niti smo mogli kvantificirati koliki je obim razlika u odnosu na isplaćene, te da li su neki autori oštećeni, a drugi nepravedno nagrađeni, usljed grešaka u obračunu”, navodi se u izvještaju KPMG-a i dodaje da “nedostaci su materijalizovani uništavanjem informacija o isplatama autora za prvu polovinu 2013. godine”.

Institut za intelektualno vlasništvo koji vrši nadzor nad AMUS-om u svojim izvještajima podvlači da dio dobiti koji uzima rad stručne službe, uključujući rad svih odbora i radnih tijela, ne smije prelaziti 30 posto naplaćenih sredstava u toj godini.

AMUS je tokom 2016. imao prihod od oko tri i po miliona KM, pokazuju podaci Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. U izvještaju o radu AMUS-a, kojeg jednom godišnje Vijeću ministara podnosi Institut za intelektualno vlasništvo, tokom 2016. je za rad stručne službe izdvojeno više od 950.000 KM dok je raspodjela tantijema iznosila 926.000 KM.

Izvještaji Instituta nekoliko puta su ukazivali na moguće nepravilosti.

Tako su u izvještaju Instituta za 2013. uočene neosnovane retroaktivne isplate plata na račun direktora Hajrića u iznosu od oko 59.000 KM. Takve isplate išle su i na račune predsjednika skupštine te 80.000 KM za rad Upravnog odbora, a “da nije postojala knjigovodstvena obaveza za takav vid isplate”, stoji u izvještaju Instituta u kome se navode i nepravilno knjižene dnevnice i regresi.

“Cijenimo da ovakav vid rada nije javan, transparentan i zakonit, te nalažemo hitno otklanjanje svih nepravilnosti i povrat sredstava”, stoji u izvještaju.

Problematični bonusi
U izvještaju nadzora nad radom AMUS-a iz 2015. dato je mišljenje s rezervom zbog “isplata bonusa stručnoj službi bez odluke Upravnog odbora”. Kako se navodi, donesena je odluka da se izvrši isplata bonusa na plate stručne službe u iznosu od tri posto odobrene sume za isplatu tantijema muzičarima, što je bilo ukupno oko 68.000 KM.

“Od Mirze Hajrića se potražuje 23.000 KM, od Lejle Trnčić 11.000 KM… Do okončanja nadzora sredstva nisu vraćena”, dio je izvještaja Instituta o radu AMUS-a za 2015. Institut je naložio potraživanja sredstava od svih devet osoba koje su dobile novac i naglasio da takvu odluku može donijeti samo Upravni odbor.

Hajrić kaže da je s AMUS-om sklopio dogovor da će njegova plata iznositi 3.500 maraka uz bonus od tri posto iznosa uplaćenog autorima, koji se raspoređuje na članove stručne službe.

“Dakle, istina je da su bonusi isplaćivani na taj način. To je nekoliko godina funkcioniralo, a onda je Institut postavio pitanje retroaktivno. Ja kao direktor sam ljudima obećao takve uslove. Njima to stoji u radnim ugovorima. Institut je onda počeo da tjera kapric unazad i uslovljava. Novac sam vratio u 2016. godini, kako je i tražio Institut, ali mi je onda opet isplaćen jer takav dogovor bio između mene i Upravnog odbora”, rekao je Hajrić.

Član AMUS-a Senad Rožajac kaže da je dodjela bonusa nastavljena i nakon upozorenja Instituta.

“Upravni odbor je već u poslovnoj 2013. odobrio bonus”, navodi Rožajac i dodaje da se takva praksa, prema njegovim podacima, ponavljala u narednim godinama.

BIRN BiH je nekoliko puta slao upit Institutu za intelektualno vlasništvo BiH o ishodu svih naloga i preporuka. Institut nije odgovorio na ove upite. Na upit nije odgovorio niti AMUS.

“Grupa članova AMUS-a” je nakon ostavke Dine Dervišhalidovića objavila saopštenje u kome se navodi da su autorima uskraćena velika sredstva tokom posljednjih godina.

“Tokom posljednjih šest godina stotine hiljada maraka su potrošene na sumnjive ugovore o ‘posebnim uslugama’, a autorima čijim novcem je sve to plaćeno, nikada nije dozvoljeno da vide te ugovore. Nezadovoljstvo ovakvim načinom vođenja organizacije kulminiralo je na sjednici kada je rukovodstvo AMUS-a pokušalo ukinuti pravo glasa za 95 posto svojih članova i potpuno privatizirati AMUS koji bi služio samo interesima uske skupine okupljene oko Dervišhalidovića”, stoji u saopćenju.

Tužilaštvo BiH nije dalo rok do kada namjeravaju okončati istragu.