“Zatvorenici u ‘Silosu’ bili su političko-vojno, a ne policijsko pitanje”, rekao je Kadrija Kolić, branilac optuženog Čovića, dodavši da su to svjedoci potvrdili.
Prema Odbrani Čovića, odluku o pomilovanju mogao je donijeti samo Sud, odnosno Predsjedništvo BiH.
“Prvi zarobljenici potiču iz oružanih sukoba u ‘Krupi’, a odluku o zatočeničkim objektima i njihovim mjestima donijela je Teritorijalna odbrana (TO)”, kazao je Kolić.
Prema Odbrani, zaključak Državnog tužilaštva da je Čović učestvovao u organizovanju hapšenja, potpuno je neosnovan.
“Dokazi potvrđuju da je djelovanje Stanice javne bezbjednosti (SJB) i načelnika bilo potpuno legitimno. Bilo je u skladu sa Ustavom i Zakonom o unutrašnjiim poslovima”, naglasio je Kolić.
Osim Fadila Čovića, za ratne zločine počinjene nad zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Šerifa Mešanovića, Halida Čovića i Nermina Kalembera.
Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići, predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine, Čović načelnik SJB-a Hadžići i član Kriznog štaba, a Šabić komandir policije u Pazariću.
Kazić je, prema navodima optužnice, bio komandant Devete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora “Silos”. Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.
Branitelj Kolić je naveo da je svako privedeno lice bilo lojalno snagama Srpske demokratske stranke (SDS), kasnije Vojsci Republike Srpske (VRS), te da su sva vojno sposobna lica koja su razmijenjena 1992. i 1993. postala pripadnici VRS-a.
Citirao je i dokument Saveza logoraša, “da su svi zarobljeni logoraši bili pripadnici srpske TO Hadžići, te da im se treba priznati status boraca”.
“Dokazi potvrđuju da je na području Hadžića bilo prisutno sistemsko ilegalno naoružavanje, te da akcija razoružavanja nije izvedena da bi bila ugrožena bezbjednost i opstanak nesrpskog stanovništva”, izjavio je Kolić, napomenuvši da je prijetio biološki nestanak tog stanovništva.
Istaknuo je da su činjenice i događaji na terenu diktirali odluke Ratnog predsjedništva i SJB-a Hadžići, i dodao da su prvi zarobljeni bili iz borbi oko kasarni “Krupa” i “Žunovnica”.
“Tek nakon ovih sukoba slijedi pretresanje i privođenje lica koja posjeduju naoružanje. Svjedoci Tužilaštva BiH su potvrdili da su posjedovali vojno naoružanje”, rekao je Kolić.
Obezbjeđenje uslova u kojima će boraviti privedena lica bilo je u nadležnosti Civilne zaštite, smatra Odbrana.
“Objekat ‘Silos’ je bio s najvećim bezbjednosnim elementima. Potpuno je netačan navod Tužilaštva da su pripadnici SJB-a učestvovali u bilo kojem činu zlostavljanja”, kazao je Kolić.
Naglasio je da su pripadnici rezervnog sastava policije u Pazariću i Tarčinu vršili obezbjeđenje pritvorenika, ali da je efektivnu kontrolu nad njima imala TO, a kasnije Deveta brdska brigada ABiH.
Naredno suđenje zakazano je za 7. decembar, kada je planiran nastavak iznošenja završne riječi Odbrane Fadila Čovića.
