Subota, 19 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Od proljeća 2016. godine, kada je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) formirala Antikorupcijski tim te imenovala članove i predsjednika, pa do danas, ovo tijelo se bavi uglavnom administrativnim poslovima. Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan 2016–2019, kao osnovni dokumenti o smjernicama rada ovog tima, usvojeni su u jesen prošle godine.

Na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o rezultatima koje je ostvario Tim u godinu i pol dana postojanja, iz Vlade FBiH navode da je do donošenja Strategije “bio pomoć i podrška radnoj grupi pri izradi finalnih dokumenata”.

“Fokus rada Antikorupcionog tima bile su aktivnosti na jačanju integriteta u institucijama, uspostava antikoruptivne mreže kroz određivanje fokusnih tačaka, i izrada planova”, stoji, između ostalog, u njihovom odgovoru.

Iz Vlade navode kako Tim nema operativnih nadležnosti, već radi na koordinaciji i praćenju realizacije antikorupcijske strategije. Stoga su od Vlade tražili da donese odluku prema kojoj “se zahtijeva od javnih federalnih organa i institucija” da ispoštuju preporuke Antikorupcijskog tima FBiH.

Slobodan Golubović iz mreže ACCOUNT kaže da je Antikorupcijski tim Vlade FBiH prilično nezainteresovan za saradnju kako s vladinim, tako i s nevladinim sektorom.

“Stiče se utisak da je Tim formiran samo da bi se zadovoljila forma, dok su konkretne aktivnosti na borbi protiv korupcije zanemarene…  Osim izrade dokumenata, potrebno je raditi i na realizaciji aktivnosti koje su u njima sadržane, a sudeći prema dostavljenom izvještaju, Antikorupcijski tim Vlade FBiH se bavi samo administrativnim poslovima”, kaže Golubović.

“Moglo se bolje raditi”

Antikorupcijski tim Vlade FBiH čine predsjednik Sead Lisak te članovi Ana Papac, Mirsad Bajraktarević, Magdalena Baotić, Mustafa Bisić, Faruk Zubčević, Saida Kastrat i Dijana Smajilagić.

Predsjednik Lisak je na toj poziciji od proljeća ove godine. Zamijenio je Suvada Osmanagića, koji je podnio ostavku.

Lisak za BIRN BiH kaže da se u prethodnoj godini moglo više i bolje raditi, ali, kako kaže, treba uvažiti činjenicu da je Vlada FBiH prvi put donijela antikorupcijski strateški dokument koji se temelji na ozbiljnom istraživanju, što zaslužuje pohvale.

“Osnovni problem na koji sam naišao jeste sadržaj Rješenja o formiranju antikorupcionog tima. Imamo Rješenjem nejasno definisane nadležnosti, neodređen status Tima i status članova Antikorupcionog tima, te vremenski okvir na koji se formira Tim, a to je do kraja isteka Strategije, što praktično Tim određuje kao ad hoc tijelo”, smatra Lisak.

Na upit o uspjesima Tima u posljednjih 18 mjeseci, iz Vlade FBiH navode da se radilo na nizu “aktivnosti i inicijativa”.

“Akcionim planom za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije predviđene su ukupno 153 aktivnosti. U prvoj godini predviđena je realizacija 63 aktivnosti i 43 aktivnosti koje se provode kontinuirano. Antikorupcioni tim je poslao inicijativu za izradu planova integriteta na adrese 88 federalnih organa uprave. Do sada je planove integriteta usvojilo 68 obveznika”, navode iz Vlade FBiH.

Kako navode, štampali su se materijali sa Strategijom i Akcionim planom, te je i kreirana aplikacija za proaktivan monitoring provedbe strateških antikorupcijskih dokumenata.

Rad bez plate

Uglješa Vuković iz “Transparency Internationala BiH” kaže da su aktivnosti Antikorupcijskog tima Vlade FBiH uslovljene njihovim statusom i ovlaštenjima, a usmjerene su na koordinacijske aktivnosti u vezi sa izradom planova integriteta.

“Federalna strategija za borbu protiv korupcije kao jednu od aktivnosti navodi i da će Antikorupcioni tim izraditi jedinstvenu metodologiju i smjernice za izradu planova integriteta u poslovnom sektoru, a prema preliminarnim nalazima monitoringa Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije koji je sačinila naša organizacija, ova aktivnost je tek djelimično sprovedena”, kaže Vuković.

Mirsad Bajraktarević, član Antikorupcijskog tima, za BIRN BiH kaže da je ovo tijelo “skup volontera”.

“To je rad nakon radnog vremena, do kasno u noć, da bi na neki način držali dignitet tog tima. S te pozicije Antikorupcioni tim je, u odnosu za zahtjeve Vlade koji su upućeni prema njemu, ispunio svoje obaveze. Je li to dovoljno da se cijeli mehanizam pokrene? Očito nije”, smatra Bajraktarević.

On ističe da je napravljena antikoruptivna mreža, u svakoj instituciji određen je čovjek koji sarađuje s Timom. Preko te mreže se sada pokušava implementirati Akcioni plan.

Aktivnosti su usmjerene prema Ministarstvu pravde, a u vezi su sa zakonima o “zviždačima”, izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa i izmjenama Zakona o javnim nabavkama.

Kako navode u svom odgovoru, Antikorupcijski tim Vlade FBiH, za razliku od drugih antikorupcijskih tijela formiranih u BiH, nema naknade za rad niti mu je osigurana administrativno-tehnička podrška.

Kada su u pitanju naknade za rad, iza ACCOUNT-a naglašavaju da je članovima svih antikorupcijskih timova potrebno obezbijediti adekvatnu naknadu za rad, ali i sredstva za funkcionisanje timova u punom kapacitetu.

“Međutim, evidentno je da Vladi Federacije BiH nije u interesu da njen Antikorupcijski tim funkcioniše u punom kapacitetu”, kaže Golubović.

Najčitanije
Saznajte više
Kanton Sarajevo dvije godine bez rješenja da nastavi reviziju diploma zaposlenih u javnom sektoru
Dvije godine nakon što je u Kantonu Sarajevo zabranjena sistemska provjera diploma zbog zaštite ličnih podataka, još uvijek nije pronađen model da se masovno otkrivaju lažna uvjerenja o školovanju. Dok Državno tužilaštvo vodi istrage i postupke protiv sumnjivih univerziteta, Kantonalno tužilaštvo ostaje bez predmeta koje je formirao na osnovu informacija Ureda za borbu protiv korupcije.
Prvo hapšenje u BiH za dječiju pornografiju napravljenu umjetnom inteligencijom nagovještava zabrinjavajući trend
Nedavno je u Banjoj Luci uhapšena prva osoba u Bosni i Hercegovini zbog dječije pornografije koju je generisala umjetna inteligencija. Zato u novom Detektor magazinu govorimo kako policija otkriva ko stoji iza umjetno generisanih videa u kojima se prikazuje seksualno zlostavljanje djece, zašto su ovakvi sadržaji problem i kako se nositi s njihovim posljedicama.