Članak

Lekcije Haškog tužilaštva – temelji istraga za ratne zločine

23. Juna 2017.12:41
Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) razvijalo je radne metode na osnovu kojih su razvijene operativne strategije institucija u BiH, rečeno je na panel-diskusiji o naslijeđu Haškog tribunala.

This post is also available in: English

Šef Operativnog odjela Tužilaštva Robert Reid je govorio o počecima rada Haškog tužilaštva, prikupljanju dokaza i otvaranju istraga.

“Postavlja se pitanje kako smo otvarali istrage. Odgovor je jednostavan – išli smo tamo gdje nas dokazi vode”, kazao je Reid, te zaključio da je na ovaj ili onaj način optužena svaka od 161 osobe u Haagu.

Tužilac Alan Tieger je rekao da su tri osnovne stvari za rad na predmetima ratnih zločina – temelji, konstrukcija i krov.

Prema njegovim riječima, bilo je bitno doći do dokaza o ciljevima i vezama u komandnoj odgovornosti, odnosno dovesti u vezu direktne počinioce sa osobama koje su bile daleko od mjesta zločina.

“Ciljevi se mogu otkriti i kroz logiku izjava tada rukovodećih osoba, posebno kada se može čuti hvaljenje umjesto kažnjavanja”, dodao je Tieger.

Viši zastupnik Tužilaštva u prvostepenim postupcima Kweku Vanderpuye je govorio o važnosti dokaza DNK nalaza, njihovom prikupljanju i čuvanju.

“Čak i ako se ne može iskoristiti danas, moći će u budućem vremenu, zbog toga je DNK dokaze neophodno čuvati”, pojasnio je Vanderpuye.

Govoreći o operativnom naslijeđu, glavni tužilac Serge Brammertz je istakao kako je neophodna interakcija između Tribunala i nacionalnih tužilaštva.

On je kazao i da baza Haškog tribunala sadrži više od devet miliona stranica, kojima tužilaštva u regionu imaju pristup, te su već koristili više od 120.000 stranica.

Lekcija za budućnost, prema njegovim riječima, jeste izgradnja kapaciteta, što je cilj od prvog dana.

Prema bazi Državnog tužilaštva, kako je predstavila vršiteljica dužnosti glavna tužiteljica Gordana Tadić, trenutno postoje 642 predmeta u kojima je izvršilac poznat, 612 ih je po nepoznatom počiniocu, dok ih se 1.669 vodi po određenom događaju.

“Pored toga, preko 300 je najsloženijih predmeta ratnog zločina”, rekla je Tadić te dodala da će naslijeđe Haškog tribunala biti neizbrisiv oslonac.

Pored sopstvene baze, Tužilaštvo BiH, ustvrdila je Tadić, svakodnevno u radu koristi i bazu Haškog tribunala.

Trodnevna konferencija o zaostavštini Haškog tribunala održava se u Sarajevu.

Haris Rovčanin


This post is also available in: English