Članak

Reforma sektora pravde: Optimizam i kašnjenje

11. Maja 2017.13:28
Nakon godinu i po od usvajanja Strategije za reformu sektora pravde, državne institucije tek počinju s implementacijom nekih koraka.

This post is also available in: English (English)

U Ministarstvu pravde BiH smatraju da će stići zadate rokove, u šta sumnjaju međunarodni monitori.

Bosanskohercegovačke vlasti su krajem februara usvojile Akcioni plan s rokovima za implementaciju Strategije za reformu sektora pravde za period od 2014. do 2018. godine. Vijeće ministara BiH smatra da se sve može završiti za nepune dvije godine.

Tako se krajem ove godine predviđa osnivanje Apelacionog suda, odnosno razdvajanje prvostepenih i drugostepenih vijeća Suda BiH. Za ovu godinu predviđeno je i usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), dok se za narednu godinu planira usvajanje Zakona o Ustavnom sudu BiH.

U naredne dvije godine Akcioni plan, koji sadrži preko 40 stranica i na desetine mjera, predviđa usvajanje novih pravilnika za kvalitetnije finansiranje pravosudnih institucija, poboljšanje etičkih standarda kod sudija i tužilaca, unapređenje komunikacijskih strategija sudova i tužilaštava, kao i kvalitetniji sistem izvršenja krivičnih sankcija i pomilovanja.

Ministar pravde Josip Grubeša kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su neke mjere iz Akcionog plana već realizirane – poput usvajanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

“Građani su jako dugo čekali taj zakon i on je sada usvojen. Nadam se da će imati rezultate koje svi želimo”, napominje Grubeša.

Akcionim planom također je predviđeno smanjenje broja predmeta kroz promociju “sistema nagodbi” – što je implementirano projektom VSTV-a pod nazivom “Sedmica nagodbe”. Grubeša kaže da, iako je moguće da sve mjere iz Strategije neće biti implementirane, Ministarstvo pravde već radi na nacrtu iduće Strategije, za period do 2022. godine.

“Tako da smo se okrenuli prema budućnosti i s te strane ne mogu negativno gledati na ove vremenske okvire koji su stiješnjeni”, ističe Grubeša.

Strategija za reformu sektora pravde za period od 2014. do 2018. usvojena je tek u septembru 2015. i to nakon što je Evropska komisija blokirala isplatu fondova predviđenih za plate tužiocima i saradnicima koji su uposleni da ubrzaju rad na predmetima ratnih zločina.

Iz Misije OSCE-a u BiH navode da problemi s usvajanjem Strategije, kao i Akcionog plana, pokazuju da “postoji nedostatak političke volje” za implementaciju reformskih mjera.

Viši sud – mogućnost ili san

 Najprihvaćenija mjera Strategije je osnivanje apelacionog ili višeg suda, čime bi se Sud BiH razdvojio u dvije zasebne institucije – prvostepenu i drugostepenu.

Akcionim planom osnivanje ovog suda je predviđeno za 2017. iako se već godinama vode rasprave unutar Strukturalnog dijaloga u vezi s ovom institucijom. Iako postoji saglasnost da je novi sud potreban, upitna je nadležnost državnog pravosuđa.

Sud BiH trenutno ima takozvanu “proširenu nadležnost”, putem koje može preuzimati predmete s drugih nivoa ukoliko ocijeni da su oni od interesa za ugled države, ili da mogu nanijeti štetu ustavnom poretku.

U Sudu BiH, kao i međunarodnim organizacijama, prethodno su iskazivali stav da državno pravosuđe treba zadržati ovu proširenu nadležnost, dok u Republici Srpskoj smatraju da treba biti ukinuta.

Uprkos činjenici da na posljednjih nekoliko sastanaka Strukturalnog dijaloga nije ostvaren konačni dogovor o ovom pitanju, ministar Grubeša tvrdi da će Viši sud biti osnovan, kao i da je ostvaren veliki napredak.

“Govoreći o Višem sudu, teško smo se usuglasili, ali jesmo se usuglasili, jer sadašnje stanje gdje su suci iz Suda BiH i Apelacionog odjeljenja unutar jedne zgrade, nekada unutar istih vijeća, ne daje ljudima povjerenje u rad tih vijeća i zato treba da odvojimo Viši sud od Suda BiH, ako je moguće, čak i u drugi grad”, kaže Grubeša.

Ministar pravde pojašnjava da su se sve strane dogovorile da bi jedna od uloga Višeg suda bila i da ispituje da li je Sud BiH na fer način zasnovao svoju nadležnost, čime bi se precizirala “proširena nadležnost Suda BiH”.

Novi predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji je tu ulogu preuzeo početkom godine, kaže da vjeruje kako institucija na čijem je čelu mora zadržati proširenu nadležnost, ali da se ona “objektivizira”.

“Imam snažno uvjerenje da se ovo pitanje mora objektivizirati na bazi stručnih argumenata, u skladu s preporukama međunarodnih eksperata, sve kako bi se što više precizirala nadležnost Suda BiH te otklonile eventualne nedoumice”, kaže Debevec.

On dodaje kako smatra racionalnim i praktičnim da Viši sud bude geografski što bliže Sudu BiH.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija također kaže da je pitanje nadležnosti Suda BiH “skoro dogovoreno”, ne želeći govoriti o konkretnim rješenjima. On ipak napominje da se nada da će Viši sud biti osnovan u Banjoj Luci.

“Generalno mislim da institucije treba da žive ne samo u jednom dijelu zemlje. Institucije moraju biti vidljive u čitavoj BiH, jer centralizacija nikada nije dobra”, ističe Tegeltija.

Za razliku od predstavnika pravosuđa, šef Misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore nije uvjeren da će skoro doći do osnivanja Višeg suda.

“S obzirom da je ostalo manje od dvije godine, moguće je da mnoge aktivnosti Strategije neće biti provedene, naročito one u vezi s osnivanjem Apelacionog suda na državnom nivou, o čemu još ne postoji politički konsenzus. To odražava jedno generalno pitanje u BiH – nakon što se strategije usvoje, pažnja i resursi ne budu posvećeni provedbi tih strategija”, naglašava Moore.

On dodaje da, ukoliko dođe do osnivanja, važno je da Sud BiH zadrži proširenu nadležnost kako bi se “prevazišli neki od problema u vezi s prevelikom rascjepkanošću pravosudnog sistema i osiguralo procesuiranje predmeta terorizma i korupcije”.

Pitanje izmjena Zakona o Ustavnom sudu čini se još manje vjerovatnim, s obzirom na snažne političke pritiske iz Republike Srpske za ukidanje pozicije stranih sudija u ovoj instituciji i protivljenja predstavnika Bošnjaka, koji su svoje stavove sučelili nakon odluke o neustavnosti Dana Republike Srpske.

VSTV bez ustavne garancije

 Usvajanje Zakona o VSTV-u također bi se moglo pokazati izazovnim, kaže predsjednik ove institucije. On pojašnjava da VSTV trenutno nema ustavnu garanciju, s obzirom da entiteti, a ne država, predviđaju postojanje ovog Vijeća, a da su oni onda tu nadležnost prebacili na državni nivo.

“Naš fundamentalni zakon je jedina osnova koju imamo, a takav zakon nije lako mijenjati jer se malim greškama može napraviti veliki problem u sistemu. Zato smo rekli da dok se ne uspostave ustavne garancije, smatramo da se ne smiju vršiti promjene u sastavu i nadležnostima VSTV-a, iako naš zakon nije savršen”, kaže Tegeltija.

Ministar Grubeša smatra da će Zakon o VSTV-u biti rješavan unutar Strukturalnog dijaloga nakon što se završi pitanje Višeg suda.

Tegeltija dodaje da se ipak nada da će biti doneseni neki “podzakonski akti” kako bi se određena pitanja poboljšala. Fokus, prema Tegeltiji, treba biti na tome da se osigura da se svi sudije i tužioci ocjenjuju, što trenutno nije slučaj, kao i da se osigura adekvatna sankcija za one s niskim ocjenama.

“Mi imamo situacije da osobe koje dobiju najmanju kaznu, jedina sankcija koje trpe jeste da ne mogu napredovati, ali ih ne možemo otpustiti. To se mora mijenjati”, kaže on.

Tegeltija dodaje i da bi volio vidjeti da VSTV ima veću ulogu u dodjeli budžetskih sredstava pravosuđu, ali da je “skeptik”, jer “vlast teško iz ruku pušta novac”.

Šef Misije OSCE-a Moore naglašava da “politički pritisci na pravosuđe izazivaju zabrinutost”.

“Prevelika rascjepkanost budžetskog planiranja i dodjele sredstava pravosudnom sistemu, također nastavlja da podriva nezavisnost pravosuđa”, kaže Moore i dodaje da je važno unaprijediti sistem kontrole nezavisnosti u postupcima imenovanja sudija i tužilaca kako bi se “poboljšala djelotvornost, nepristrasnost i transparentnost”.

Grubeša ističe da su njegova iskustva s rukovodiocima pravosudnih institucija korektna, te da smatra da te osobe nisu pod političkim pritiscima.

“Međutim, ako gledamo sveukupnu situaciju, sve što je događa u BiH, čitajući iz medija, jasno da sam kao ministar zabrinut za tu nezavisnost. I sve ću da uradim da kroz zakonsku regulativu poboljšam učinkovitost, nezavisnost i profesionalnost, ali i odgovornost svih aktera u pravosuđu”, naglašava ministar pravde.

Transparentnost ključ profesionalnosti

Akcioni plan za implementaciju Strategije za reformu sektora pravde predviđa usvajanje različitih koraka za unapređenje komunikacijskih strategija sudova i tužilaštava, kao i kvalitetniji sistem izvršenja krivičnih sankcija i pomilovanja.

Na pitanje koliko pravosudne institucije smatra transparentnim i otvorenim ka medijima, ministar pravde kaže da o tome ne može govoriti, dok predsjednik VSTV-a napominje da su za vrijeme njegovog mandata sjednice, kao i disciplinski postupci otvoreni za javnost.

“Svjestan sam da to nije savršeno, ali napredujemo… Što se tiče predsjednika Suda BiH gospodina Debevca, znam da još uvijek nije izašao u javnost, ali sam mu sugerisao da to treba učiniti, i mislim da će skoro i to biti riješeno”, kaže Tegeltija.

Ambasador Moore smatra da je transparentnost u funkcionisanju pravosudnih institucija od ključne važnosti za jačanje i održavanje povjerenja javnosti.

“Aktivnosti u okviru Strategije u vezi sa širenjem informacija dostupnih javnosti putem internet stranica pravosudnih institucija, važne su za postizanje tog cilja. Imenovanje i obuka kvalifikovanih portparola koji bi predstavljali svaku od institucija također je od ključne važnosti”, ističe Moore.

Izmjene sistema izvršenja krivičnih sankcija odnose se na osiguranje boljih uslova u zatvorima, ali i podršku osuđenicima nakon izlaska, što je trenutno u BiH problem zbog manjka psihologa u zavodima i novca za rad sa osuđenicima nakon odsluženja kazne.


“Objavljivanje ovog teksta je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).  Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.“

Denis Džidić


This post is also available in: English (English)