Tako 52 posto ispitanika vjeruje medijima, što je, u poređenju s prošlom godinom, smanjenje za oko 27 posto.
Ovo su rezultati istraživanja “Novinarstvo, javno mnijenje i medijske slobode”, koje je uradilo Udruženje “BH novinari” u suradnji s Fondacijom “Friedrich Ebert” u BiH, i koje je prezentovano povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija.
Ispitanici općenito smatraju neopravdanom svaku vrstu napada na novinare, mada na području Republike Srpske (RS) neki ispitanici ocjenjuju da su napadi na novinare bili opravdani. Ovakve stavove Marius Müller-Hennig, šef Ureda Fondacije “Friedrich Ebert” u BiH, smatra problematičnim.
Prema istraživanju, smanjuje se broj onih koji vjeruju da se krše prava novinara. Razlog za to Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, vidi u činjenici da novinari malo o tome govore.
“Građani bi trebali biti saveznici medija, što kod nas izostaje. Stil vlasti doprinosi tome da se napadi na novinare olako shvataju. Prema nalazima ovih istraživanja, vidljivo je da su građani zadovoljni izborima tema, ali nisu zadovoljni interpretacijom. Dakle, zadovoljena je informativna uloga medija, ali ne i orijentacijska”, kaže Turčilo.
Kao dominantan medij za informiranje 60,6 posto ispitanika smatra televizijski program, iako je i tu zabilježen pad u odnosu na raniju godinu. U porastu je broj građana koji koriste internet kao izvor informacija. Dnevne novine kao medij informiranja uzima 6,7 posto, magazine 0,8 posto, a radiostanice 4,6 posto ispitanika.
“Gotovo jedna trećina građana se smatra nedovoljno informiranim te koriste nekoliko izvora da bi saznali što ih zanima. Vidljiv je rast medijske pismenosti, ali nema solidarnosti s novinarima”, kaže Turčilo.
Prema istraživanju, smanjen je broj ispitanika koji smatraju da najveći utjecaj na medije imaju političari, ali je u porastu percepcija o utjecaju vlasnika medija i urednika.
“Ovi nalazi govore da građani dobro poznaju ko ima utjecaj na medije. I dok je palo povjerenje građana u medije, poraslo je u vjerske zajednice i nevladin sektor”, ističe Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja “BH novinari”.
U BiH je zabilježeno 17 slučajeva kršenja prava na slobodu istraživanja od predsjednika RS-a. U sudovima se vodi 170 slučajeva klevete, deset radnih sporova i oko 30 sporova zbog fizičkog napada na novinare.
“Ima dosta problematičnih presuda, a važno je promijeniti zakon prema kojem će napad na novinara biti tretiran kao napad na službeno lice”, zaključuje Rudić.
