Srijeda, 16 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Bio sam izuzetno korektan, ali i izuzetno oštar i pravedan”, kazao je Kalember, koji je na obezbjeđenje objekta “Silos” raspoređen početkom jula ili augusta 1992. godine.

Optuženi je pojasnio da je prvo obezbjeđivao dio “Silosa” u kojem su bile robne rezerve, a kasnije zatvorenike.

Kalember je rekao da upravnik Bećir Hujić, njegov zamjenik Halid Čović i personalac Šerif Mešanović nisu imali pritužbe na njegov rad.

Za zločine počinjene nad zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti, osim Kalembera, Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića i Šerifa Mešanovića. Oni su, prema optužnici, obavljali funkcije u civilnoj, vojnoj i policijskoj vlasti.

Svjedok je kazao da je neistina da je učestvovao u premlaćivanju Milana Pandurevića, dodavši da je korektno obavljao posao u “Silosu” te da nije učinio ništa nečasno.

Dodao je da je imao konflikt s Jovom Krstićem jer nije mogao da udovolji jednom njegovom zahtjevu, te da ga je gurnuo i rekao mu da sačeka.

On je potvrdio da je rad u “Silosu” bio stresan, te da se 1995. liječio na psihijatriji, i da je zdravstvena komisija godinu kasnije utvrdila da ima posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Na pitanje Optužbe, Kalember je kazao da nikada nije odgovarao za nepoštivanje pravila službe. Potvrdio je da je na svakom stražarskom mjestu postojalo pisano uputstvo da se prema zatvorenicima treba odnositi s poštovanjem.

Kalember je potvrdio i da su i upravnik i zamjenik imali korektan odnos prema zatvorenicima. Dodao je da mu Šerif Mešanović nikada nije izdao nikakvu naredbu i da se on bavio administrativnim poslovima.

Nastavak suđenja zakazan je za 23. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Ganić i ostali: Razgovarao s Ganićem, vidio Alispahića
Na suđenju za zločine u Sarajevu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je prije kretanja kolone Jugoslovenske narodne armije (JNA) 3. maja 1992. razgovarao s Ejupom Ganićem, a da se u kasarni tog dana pojavio Bakir Alispahić.
Matuzović i ostali: Korištenje zatočenika za radove nije traženo od 106. brigade
Na suđenju za zločine na području Orašja, Odbrana Ive Oršolića uložila je materijalne dokaze kojima nastoji dokazati nadležnost Vojne policije za zatvor i način na koji su zatočenici vođeni na radove.
Radović i ostali: Sinovi odvojeni od majki
Mlaćo i Cikotić: Odluke Ratnog predsjedništva Bugojno