Kršenje dužnosti ili sitne omaške Nives Kanevčev

U završnoj riječi je Kancelarija disciplinskog tužioca ocijenila dokazanim da je Kanevčev, dok je obavljala dužnost tužiteljice i glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, odavala povjerljive informacije, nemarno obavljala poslove, nije izvršavala upustva nadređenih i namjerno davala lažne informacije radi ostvarivanja norme.

Odbrana je navela da u potpunosti osporava navode tužbe i zatražila da dvije tačke budu odbačene kao neuredne, a da se za druge tačke donese oslobađajuća odluka.

Disciplinska tužiteljica Alma Hasanović je kazala da je u disciplinskom postupku dokazano da je Kanvečev kao glavna tužiteljica prekoračila svoja ovlaštenja i narušila nezavisnost tužilaštva kada je 2013. tadašnjem federalnom premijeru Nerminu Nikšiću dostavila presjek stanja u 16 predmeta u vezi sa kompanijom “Bosnalijek”.

Prema riječima Hasanović, Nikšić nije bio oštećena strana u ovim predmetima, a dopis je uključivao i podatke o osumnjičenim, te preduzete i planirane radnje.

Za Odbranu nije bilo nikakvih smetnji za dostavljanje ovih informacija Nikšiću, jer je, kako je istakla advokat Senka Nožica, on bio predstavnik vlasnika kapitala “Bosnalijeka”, koji je tada bio blizu 20 odsto u državnom vlasništvu.

“Ne radi se o povjerljivim informacijama i ne radi se o neovlaštenom licu”, kazala je Nožica.

Kanevčev tužba tereti i da je namjerno davala lažne informacije radi unapređenja u službi. Tužiteljica Hasanović je kazala da je dokazano kako je Kanvečev, s ciljem povećanja norme, pogrešno prikazala da je zaključila 267 KTA predmeta.

Navedeno je da je Kanevčev prikazivala završenim predmete, a dan kasnije izdavala naredbe za vještačenje i slično. Hasanović je kazala da je bilo riječ o predmetima prevare, razbojništva, krivotvorenja isprave, posjedovanje droga, izazivanje opšte opasnosti i drugo.

“U kontinuitetu je zanemarivala funkciju tužioca, a to je otkrivanje i gonjenje počinilaca krivičnih djela”, kazala je Hasanović.

Za ovu tačku tužbe Odbrana je “na insistiranje tužene” prihvatila da su u 23 predmeta učinjeni propusti, ali da nikakve šteta nije prouzrokovana i da cilj nije bio povećanje norme. Razlog propusta je bio “ogroman broj predmeta”.

Nožica je kazala da je nasljednica Kanevčev na funkciji glavne kantonalne tužiteljice Dalida Burzić zadužila sa 600 KTA predmeta, a da je ravnomjernom raspodjelom svaki tužilac trebao dobiti po oko 80.

“Tu se pokazuje lični odnos, pravljenje velike priče od malih omaški”, kazala je Nožica.

Ona je dodala da se ne može reći da je Kanevčev na osnovu 247 spornih željela povećati rezultate rada, jer oni čine svega 1.8 procenata ukupne norme.

U završnom izlaganju, disciplinski tužilac je kazao da je dokazano da je Kanvečev u 56 slučajeva donijela službene zabilješke kojima je iskazala predmet završenim, a da o tome nije obavijestila oštećene.

Odbrana je navela da se ovdje takođe radi o KTA predmetima, koji se vode protiv nepoznatog počinioca i da tužilac nije dužan da obavještava oštećenog ako nije bila otvorena istraga protiv određenog osumnjičenog.

Tužiteljica Hasanović je navela i da su dokazani propusti oštećene da blagovremeno i na propisan način vodi evidenciju o rješavanju pritužbi. Odbrana je podsjetila da je u dokaze uvrštena instrukcija kojom tužena izdaje zadatke tužiocima po ovom pitanju.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća će odluku donijeti u roku od 15 dana.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“