Trećeg dana svjedočenja, Gligorića su unakrsno ispitivale Odbrane. Na pitanje Suzane Tomanović, braniteljice drugooptuženog Borislava Paravca, Gligorić je potvrdio da su Hrvati i Bošnjaci krizne štabove na području Doboja oformili još 1991. godine, kao i da je Stranka demokratske akcije (SDA) u tom periodu imala svoj Krizni štab.
Također, složio se da je moguće da je i srpsko stanovništvo zajedno sa bošnjačkim i hrvatskim, napuštalo područje Doboja zbog ratnih dešavanja.
Svjedok je kazao i da mu je poznato da su u ratnom periodu na području Doboja postojala humanitarna društva “Karitas” i “Merhamet”, koji su pomagali isključivo bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu, a da im je prostorije gdje su djelovali obezbijedila “Srpska opština Doboj”.
Na pitanje branitelja trećeoptuženog Andrije Bjeloševića, Slobodana Cvijetića, Gligorić je potvrdio da mu je poznata naredba “komandanta Efendića” u kojoj se naređuju akcije protiv JNA.
Kako je naveo, moguće je da su akcije Kriznog štaba općine Doboj, čiji su optuženi bili članovi, početkom maja 1992. godine, bile povezane sa ovom naredbom.
Svjedok je također rekao da mu nije poznato da je optuženi Andrija Bjelošević učestvovao u akcijama Kriznog štaba s 2. na 3. maj 1992. godine.
Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od početka maja 1992. do kraja 1993. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.
Optuženima su na teret stavljeni napadi vojske, policije i paravojnih formacija, prilikom kojih su civili ubijani i zarobljavani te odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Doboja i Teslića.
Paravac je u to vrijeme bio predsjednik, a Ninković član Kriznog štaba općine Doboj, Bjelošević načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, dok je Savić bio njegov zamjenik.
Suđenje se nastavlja 24. januara.
