Sudijama i tužiocima “petice” i “četvorke”

Ovakav sistem ocjenjivanja, po nekim mišljenjima, destimuliše rad na teškim predmetima.

Prema mjerilima koje je uspostavio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) u BiH, 83 odsto sudija i tužilaca je 2014. ocijenjeno kao “izrazito uspješno” i “uspješno”.

Ove ocjene uzimaju se u obzir prilikom napredovanja pojedinca u pravosudnoj karijeri.

Međutim, prema mišljenju nekih sudija, tužilaca i advokata, postojeći sistem ocjenjivanja ne odražava “realan kvalitet”, omogućava napredovanje onih “koji rade na šumskim krađama” i “stimuliše rad na najlakšim predmetima”.

U VSTS-u kažu da se od 2013. kriteriji za ocjenjivanje uglavnom zasnivaju na evaluaciji rezultata rada prema mjerljivim parametrima – broju riješenih predmeta, kvalitetu odluka i ažurnosti – “što se svakako odrazilo na kvalitet ocjenjivanja”.

Iz ove institucije naglašavaju da intenzivno rade na poboljšanju kriterija u cilju što objektivnijeg ocjenjivanja stvarnih kompetencija i kvaliteta sudija i tužilaca.

Destimulisanje sposobnih

Pri ocjenjivanju, u obzir se uzima količina urađenog posla, koja se boduje na osnovu propisane norme. To čini 50 odsto ocjene, dok se 40 odsto ocjene odnosi na kvalitet rada. Na ocjenu kvaliteta rada tužilaca utiču oslobađajuće presude i nepotvrđene presude, a za sudije ukinute presude.

Osim toga, deset odsto ocjene nosi odnos prema radu, u šta se ubraja rad na starim predmetima. Za sudije se u manjem procentu boduje blagovremeno donošenje odluka i poštivanje rokova tokom pretresa, a za tužioce rješavanje predmeta sporazumima.

Sudija Suda BiH Branko Perić smatra da je ovo samo prividno objektivan sistem ocjenjivanja, koji “destimuliše sposobne ljude”.

“Norme su besmislene. Svaki sudija prebacuje normu. Norme stimulišu ljude da se bave lakšim krivičnim djelima. Ko hoće da radi na ozbiljnim predmetima, s teškom mukom ili nikako ne može dobiti veće ocjene”, ističe Perić.

Sudija Kantonalnog suda u Tuzli Vildana Helić slaže se da se u postojećem sistemu ne cijeni dovoljno rad na složenim predmetima.

“Ova mjerila nisu objektivna. Ona omogućavaju napredak ljudi koji rade na šumskim krađama. Neko ko radi na težem predmetu dobije mali procenat bodova na složenost posla, ali za to vrijeme neko podigne deset ili 15 optužnica za lake tjelesne povrede ili šumske krađe”, objašnjava Helić.

Ona dodaje da je problem što se vrednuju samo odluke na koje se moguće žaliti, iako neko može donijeti niz rješenja na koja žalba nije dozvoljena.

“Stanje u pravosuđu valjda samo po sebi govori kakva je situacija u ovoj oblasti. I pojedini nosioci pravosudnih funkcija su svjesni toga, ali nisu svi u poziciji da mogu nešto poduzeti”, kaže Dalida Burzić, glavna tužiteljica u Kantonu Sarajevo.

Ona smatra da kriteriji ocjenjivanja nisu dobri, jer ne odražavaju realan kvalitet sudija i tužilaca.

“Parametri i vrijednosti bodova nisu pravedni. Primjera radi, sudija kojem je ukinuto 60 posto presuda može da bude ocijenjen sa ‘izuzetno uspješan’. U nekim ranijim vremenima to je mogao biti osnov i da se neko upita da li takav neko više može biti sudija”, ističe Burzić.

Josip Muselimović, dugogodišnji advokat i član Komisije za polaganje pravosudnog ispita, kaže da nije upoznat sa načinom ocjenjivanja, ali smatra da su ocjene previsoke.

“Iz mog iskustva mogu reći da su te ocjene upitne. Rezultati rada sudaca, a pogotovu tužitelja, ne opravdavaju tako visoke ocjene. U nekim postupcima mi se srećemo sa osobama koje nisu na razini povjerene zadaće. To govore i rezultati u predmetima u kojima sam sudjelovao”, kaže Muselimović.

Naši sagovornici kažu da se nekada bespotrebno “cijepaju” predmeti radi ostvarenja norme. Navode primjer da se protiv lica koje na više mjesta stavlja u promet falsifikovane novčanice, podiže posebna optužnica za svaku pojedinu prodavnicu.

“Pogledajte strukturu predmeta, ovdje se masa slučajeva odnosi na krijumčarenje stoke preko Drine i nezakonito umnožavanje CD-ova”, navodi Perić.

Samo sedam “jedinica”

Ocjene koje sudija ili tužilac dobije na godišnjem nivou imaju značajan uticaj na napredovanje u pravosuđu.

Iz VSTS-a objašnjavaju da se na osnovu rezultata za zadnje tri godine za koje je sudija ili tužilac ocijenjen, utvrđuju stručne sposobnosti i to predstavlja 80 odsto ocjene prilikom izbora i imenovanja. Broj bodova sa intervjua nosi samo 20 odsto.

“Primjenom ovakvog sistema bodovanja željela se dati prednost kriterijima koji se utvrđuju na osnovu objektivnih pokazatelja, dok bi subjektivni uticaj imao minimalan značaj”, objašnjavaju iz ove institucije.
Bivši predsjednik VSTS-a Milorad Novković smatra da ocjene sudija svakako jesu u skladu sa kvalitetom i rezultatima njihovog rada.

“VSTV je uspostavio dosta stroge kriterije za ocjenjivanje rada sudija svih nivoa. Smatram da je po tim kriterijima izvršeno ocjenjivanje za 2015. i da su ocjene u prosjeku znatno niže nego u ranijim periodima”, kaže Novković, koji odnedavno obavlja funkciju predsjednika Vrhovnog suda FBiH.

Prema njegovim riječima, kriteriji za ocjenjivanje sudija su “skoro pa najstrožiji u regiji”.

Na osnovu tih kriterija, 2014. godine je 598 sudija, tužilaca, predsjednika sudova i glavnih tužilaca ocijenjeno najvišom ocjenom – “izrazito uspješan”.

Ocjenu “četiri”, ili “uspješan”, dobilo je 495 njih, “dobrih” je bilo 159, dok je “zadovoljavajuće” obavljalo funkciju njih 62. Samo sedam od 1.321 ocijenjenih 2014. godine dobilo je “jedinicu”, odnosno ocijenjeno je da “nezadovoljavajuće obavlja funkciju”.

Ovi podaci ne uključuju predsjednika i sudije Suda BiH, koji imaju propisanu normu, ali nisu obuhvaćeni sistemom ocjenjivanja.

Tužiteljica Dalida Burzić primjećuje da su se kriteriji za ocjenjivanje već u dva navrata mijenjali, što “govori da je VSTV svjestan da ih treba poboljšati”.

Sudija Branko Perić smatra da postojeći sistem normiranja treba ukinuti. Prema njegovom mišljenju, odgovornost za organizaciju posla i stimulisanje rada na složenim i starim predmetima treba da bude na predsjednicima sudova i glavnim tužiocima.

Manjkavosti u sistemu ocjenjivanja primijetio je tim Grupe država protiv korupcije (GRECO) pri Savjetu Evrope. U izvještaju koji su objavili u februaru ove godine, preporučili su preduzimanje koraka kako bi se poboljšala procedura ocjenjivanja.

GRECO smatra da akcenat treba staviti na kvalitet, a ne na kvantitet rada. To bi, prema njihovom mišljenju, pomoglo da se promovira najkvalitetniji kadar.

“Uočeni su brojni nedostaci ovakvog neefikasnog sistema ocjenjivanja koji pravi malu razliku među kandidatima. Posebno su problematični nedostatak poznavanja sistema rada nekih od ocjenjivača, stavljanje akcenta na statističke pokazatelje a ne na kvalitet ili kompleksnost rada, kao i manjak spremnosti da se rješavaju problemi”, navodi se u izvještaju.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“