I ove godine, mirnom protestnom šetnjom i okupljanjem porodica preživjeli će obilježiti 31. maj, dan kada su prije 24 godine Prijedorčani morali okačiti bijele trake i čaršafe kako bi mogli biti raspoznati kao nesrpsko stanovništvo.
Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92”, smatra da je iznimno značajno obilježiti Dan bijelih traka, kako se nikada ne bi zaboravio strašan zločin nad nesrpskim civilima.
“Mi taj dan uzimamo kao dan prijedorskog genocida, on svake godine ima specifičnu temu. To će ove godine biti borba roditelja ubijene djece Prijedora za izgradnju spomen-obilježja, koja evo već dvije godine čeka na milost gradske uprave da izda odobrenje za gradnju tog spomenika. I ove godine će Dan bijelih traka biti u znaku te inicijative za podizanje spomenika za 102 prijedorske ubijene djece”, kaže Duratović.
Obilježavanjem Dana bijelih traka, kako smatra Sudbin Musić, aktivista Udruženja “Prijedor 92”, želi se ukazati na diskriminaciju koja žrtvama Prijedora govori da im tu nije mjesto i ako jeste, onda u nekoj granici koju nalaže lokalna vlast.
“Želimo ukazati na diskriminaciju prije svega žrtava, na probleme glede memorijalizacije, suočavanja s prošlošću i generalno stanja, ne samo ovdje nego i u državi (…) Imate situaciju koja je jako tužna, koju na neki način kamufliraju lijepe kuće povratničke, a iza kojih se krije jedna tužna tragična slika jedne male skupine povratnika koja je sve manja”, kaže Musić.
Povratnik Fikret Bavčić, kojem su 1992. godine u Prijedoru ubijena djeca i supruga, smatra da ni danas nema nikakvih prava. Kosti dvoje ubijene djece i supruge još nije pronašao. Uz to, ističe, ljudi na rukovodećim mjestima u Prijedoru ništa ne rade na zajedničkoj budućnosti.
Prema Bavčiću, potrebno je vratiti povjerenje građanima Prijedora, kako onima koji su se vratili na svoja ognjišta, tako i Srbima koji nisu bili izbjeglice. “Potrebno je neko rješenje, neki zajednički život”, naglašava Bavčić.
I on podsjeća na nemogućnost dobijanja dozvole za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
Tokom rata, Prijedorčani nesrpske nacionalnosti su ubijani, maltretirani, izgladnjivani i zatvarani u različite logore, među kojima su Trnopolje, Omarska i Manjača. Mnoge žene su silovane.
Osim u Prijedoru, Dan bijelih traka obilježava se u više gradova Bosne i Hercegovine, ali i u Evropi i u svijetu.
