Petak, 7 Februara 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
_
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mustafa Ramić, koji je bio predsjednik Skupšine opštine Brčko, kazao je da su se u aprilu počele dešavati čudne stvari – Jugoslovenska narodna armija (JNA) je ukopavala mitraljeska gnijezda i postavljala teško naoružanje, a u vojnom garnizonu i gradu primjećivao je grupe ljudi sa strane.

Prije toga, kako je saznao, u centru grada je rezervista JNA ubio “pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) iz Hrvatske”.

Prema njegovom iskazu, Srpska demokratska stranka (SDS) je održala skupštinu srpskog naroda i proglasila srpsku opštinu Brčko, na čije je čelo postavljen optuženi Đorđe Ristanić.

Iako je u SDA, čiji je član bio, ideja SDS za razgraničenje opštine u početku bila neprihvatljiva, Ramić je rekao da je uslijedio sastanak bošnjačkih intelektualaca i da je njegov stav bio da prihvate prijedlog u cilju mira.

On je dodao da je 27. aprila održana sjednica Skupštine opštine, na kojoj je u načelu bio prihvaćen prijedlog teritorijalnog razgraničenja, a za početak maja bio je planiran nastavak sjednice na kojoj bi se definisali detalji. Međutim, kako je naveo svjedok, u noći sa 29. na 30. maj odjeknule su dvije strašne eksplozije u kojima je srušen most preko rijeke Save u Brčkom.

“Prozori su počeli pucati… Krenuo sam prema Opštini, grad je bio demoliran, prozori izbačeni, krovovi pali…. Vidio sam dijelove ljudskih tijela”, prisjetio se Ramić.

Prema njegovoj procjeni, na mostu je bilo između 100 i 150 ljudi u vrijeme eksplozije. On je kasnije saznao da je grupa ljudi iz vojnog kamiona zarobila patrolu na mostu, a da je kombi sa eksplozivom došao na most.

“Srušile su mi se sve nade i dogovori. Bilo je jasno da je sve propalo”, kazao je Ramić.

On je dodao da su tog i narednog dana uslijedili sastanci u kasarni, gdje mu je komandant Pavle Milinković rekao da je u pitanju bio “napad ustaša”.

Kada je išao na jedan od dva sastanka, svjedok je, kako je kazao, u garnizonu vidio i Ristanića.

Ramić je sa Milinkovićevim zamjenikom Momčilom Petrovićem otišao na televiziju kako bi se obratili javnosti, a u programu uživo im se javio gledalac iz Mjesne zajednice “4. juli” i uzbuđenim glasom rekao da tu vojska puca.

“Tog momenta sam shvatio da je počeo rat. Shvatio sam da će i mene zadržati”, izjavio je Ramić i dodao da je zagalamio na Petrovića.

Dok je Petrović otišao da telefonom provjeri šta se dešava, Ramić je, kako je kazao, uspio da se izvuče iz zgrade i na kraju otišao u Gornji Rahić.

Prema optužnici, Ristanić je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, od aprila do decembra 1992. godine svjesno učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon civila Bošnjaka i Hrvata s područja Brčkog.

Svjedok Ramić je rekao da je dan ili dva nakon napuštanja grada telefonom razgovarao sa Ristanićem i pitao ga šta to rade, a da mu je on odgovorio da ih “ne interesuje vaš narod, nego naša teritorija”.

Svjedok je naveo da su odmah u aprilu ubijena dva člana SDA, koji su prethodno bili teško premlaćeni.

Na širem spisku ubijenih, koji mu je predočio tužilac, potvrdio je da su većina bili članovi ove stranke.

Na pitanje Odbrane, svjedok Ramić je kazao da je, nakon naredbe Predsjedništva BiH od 15. aprila, na područjima “na kojima smo imali kontrolu” uspostavljene jedinice Teritorijalne odbrane od nekoliko stotina ljudi.

Suđenje se nastavlja 12. aprila.

Povezane vijesti
Saznajte više
Lučarević: Ranjen u Dobrovoljačkoj ulici
Na suđenju za zločine u Sarajevu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je ranjen prilikom napada na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici, a oficir koji je sjedio s njim u kamionu ubijen.
Vujović Ratko i ostali: Naređenje da idu na Srebrenicu
U nastavku suđenja za pomaganje u genocidu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao kako je sa deset do 15 ljudi dobio naređenje da ide na Srebrenicu, a da je nakon rata saznao o dešavanjima na Bišini.
Duraković: Bez saznanja o stradanju civila
Babić i Maletić: “Miće” preuzele sve u Tesliću
Ristić i ostali: Zarobljenik istrčao iz škole u Orahovcu