Referendum u RS-u bez pravnih posljedica

Referendum u RS-u najavljen je prije pola godine, ali još uvijek je neizvjesno da li će do njega doći. Postoje najave da će datum održavanja referenduma biti poznat na narednoj sjednici Narodne skupštine, zakazanoj za 9. februar.

Ukoliko se referendum održi, kako smatra stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka, samo će se zaoštriti odnosi između dva entiteta jer pravne posljedice niko neće priznati. Pojasnio je da su Sud i Tužilaštvo BiH osnovani prema državnom zakonu, a za njihovo ukidanje je potrebno da se donese zakon o prestanku važenja postojećeg zakona.

A da bi se to dogodilo, kazao je Trnka, potrebna je većina u Predstavničkom domu državnog parlamenta, što uključuje entitetsko glasanje, a Federacija BiH bi sigurno bila protiv.

I za političkog i pravnog analitičara Radomira Neškovića referendum ne bi imao bitniji utjecaj na bh. pravosuđe jer ne bi imao legitimitet većine građana, odnosno sva tri konstitutivna naroda.

Kako smatra Nešković, jedino izmjene Ustava BiH i postojećeg Zakona o sudu BiH bi imale neke posljedice na pravosuđe. “Sve ostalo je dnevna politika”, rekao je Nešković.

Faris Vehabović, sudija Europskog suda za ljudska prava, smatra da je glavni razlog održavanja referenduma način da se dođe do većeg utjecaja prilikom odabira sudija, te umanjivanja značaja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Suda BiH i Tužilaštva BiH.

Politička analitičarka Tanja Topić kazala je da u normalnim društvima i državama postojanje suda kao najviše sudske instance nije problem, a u BiH samo postojanje ove institucije i njegova nadležnost postali su prvorazredni problemi, koji ozbiljno nagrizaju i sam opstanak države.

“Mislim da se kroz odnos prema Sudu BiH najprije odslikava odnos prema ratnim zločinima i nespremnost da se sve strane u BiH suoče sa sopstvenom mračnom istinom. Ako u tom dijelu prevladava stavljanje na vagu koliko je pripadnika jednog naroda osuđeno, onda je jasno da je političkim akterima u zemlji bitno da Sud bude pod njihovom kontrolom i u funkciji manipulisanja činjenicama u proteklom ratu”, istakla je Topić.

Ona smatra da su mnogi politički akteri omeđili prostor u BiH po entonacionalnom principu, i kako tu gospodare svim segmentima života, tako dobrim dijelom kontroliraju i pravosudne institucije, pa su sve one koje nisu pod njihovom kontrolom nazvali nenadležnim i neustavnim.

Zvaničnici u Federaciji BiH na referendum gledaju kao na grubo kršenje Daytona, na koji se pozivaju upravo oni što su predložili referendum. Političari iz Republike Srpske smatraju da ukoliko građani podrže referendumsko pitanje o radu Suda i Tužilaštva BiH, to bi značilo da se odluke tih pravosudnih institucija neće primjenjivati u RS-u.

Narodna skupština RS-a usvojila je 15. jula prijedlog o održavanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH. Većina u Skupštini je podržala održavanje referenduma na području RS-a s pitanjem: “Da li podržavate neustavno i neovlašteno nametanje zakona od visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru RS-a?”

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je tada rekao da je referendum ključno pitanje za položaj Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.