Četvrtak, 2 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Uvršteni su dokazi priloženi uz ekspertizu vojnog vještaka, uključujući karte “Velike Srbije” i objekata Jugoslovenske narodne armije (JNA) na prostoru općine Hadžići, te odluke o formiranju i organizovanju Vojske Republike Srpske (VRS).

Braniteljica Edina Rešidović uložila je i dokaze o djelovanju Srpske demokratske stranke (SDS) na području Hadžića, te dokumente u vezi s političkim i vojnim organizovanjem u prvoj polovini 1992. godine.

U spis su uvršteni i dokazi o strateškom značaju Tarčina i Pazarića, spisak srpskih lica za razmjenu od 21. oktobra 1992. godine, dokumenti o nadležnosti nad zarobljenicima u “Silosu” i “Krupi”, kao i da su prekršeni mnogi dogovori o razmjeni.

Đelilovićeva Odbrana uložila je dokaze o pronalasku naoružanja kod Srba na području Hadžića, kao i o izbjegličkoj i humanitarnoj situaciji na “slobodnoj teritoriji” općine Hadžići 1992. godine.

Za zločine počinjene na području općine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, kako se navodi u optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Optuženi su za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Odbrana Mustafe Đelilovića do sada je uložila 597 materijalnih dokaza, a sa ulaganjem će nastaviti 14. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.