Ponedjeljak, 5 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pero Ignjatović, nekadašnji pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Ugljevik, ispričao je da se sa nekoliko pripadnika tog voda zaputio iz Lokanja prema šumi, nakon što se čula pucnjava u jutarnjim satima.

“Dolazimo na grupu zarobljenih civila, vojnika i ljudi. Bilo je ih 50-ak”, prisjetio se svjedok, napomenuvši kako je oko zarobljenika bilo srpskih vojnika.

Prema iskazu svjedoka, neki vojnici su maltretirali zarobljenike, a policija je krenula da ih pretresa. Ivan Stevanović, kako je kazao svjedok, odlučio je da se grupa od deset zarobljenika, među kojima je bilo žena i djece, odvede u Lokanj.

Ignjatović je pojasnio kako je prilikom pretresa pronađen tromblon i da su – zbog straha da će biti aktiviran – odlučili da one koje su do tada pretresli odvedu u Lokanj.

Kako je kazao svjedok, zarobljenike je u Lokanju ispitivao inspektor iz SJB-a Ugljevik. U selu su, kako je rekao, također bili optuženi Goran Maksimović i Ljiljan Mitrović, a stigli su načelnik i komandir SJB-a Ugljevik.

Na pitanje je li optuženi Maksimović bio komandir Interventnog voda, svjedok je kazao: “On je koordinisao i donosio nam naredbe od komandira i načelnika.” Tužiteljicu Diku Omerović je zanimalo ko je bio komandir voda na terenu, na što je svjedok odgovorio: “Pa, Goran.”

Optuženog Mitrovića, kako je kazao, vidio je tek u prolazu u poslijepodnevnim satima nakon dovođenja zarobljenika.

Svjedok je ispričao i kako su se pripadnici interventnog voda našli u Lokanju. Kako je ustvrdio, dobili su zadatak da odu selo Gornju Krčinu da spriječe krađu stoke, a u susjedno selo Lokanj su došli da objasne mještanima šta im je zadatak, kako ne bi došlo do incidenata.

Pošto je bio mrak, kako je ispričao, u Lokanju su prenoćili, a u jutarnjim satima je bila pucnjava, zbog čega su otišli u šumu i zatekli zarobljenike.

Ignjatović je na suđenju kazao da ne zna ko je rekao da idu za Lokanj, nakon čega ga je tužiteljica Omerović podsjetila kako je u istrazi izjavio da je to bilo po naređenju optuženog Maksimovića.

“Nisam izjavio. Pogrešno je uneseno”, odgovorio je Ignjatović.

Maksimoviću i Mitroviću se sudi zajedno sa Slavkom Perićem, Miletom Vujevićem, Vukašinom Draškovićem, Gojkom Stevanovićem, Cvjetkom Popadićem, Rajom Lazarevićem i Mićom Manojlovićem za napad na kolonu koja je iz Teočaka krenula 14. jula 1992. godine, te za sprovođenje i čuvanje 76 civila, od kojih je njih 67 ubijeno u selu Lokanj (općina Zvornik).

Prema optužnici, Maksimović je bio komandir Interventne jedinice SJB-a u Ugljeviku, Mitrović njegov zamjenik, dok je Slavko Perić bio komandir Lokanjske čete Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali optuženi pripadnici ove jedinice.

Na suđenju je započeto ispitivanje svjedoka Jovana Gajića, koji je na većinu pitanja odgovorio da ne zna ili se ne sjeća, zbog čega se tužiteljica pozivala na njegovu izjavu iz istrage.

Svjedok je rekao da je radio u magacinu u Lokanju kada je policija dovela zarobljenike koji su zatim smješteni u jednu salu. Na pitanje je li tu bila komanda, odgovorio je: “To je bilo neko mjesto okupljanja ovih što su za Lokanj vezani.”

Gajić je kazao da su poslije izvedeni i pobijeni, ali da ne zna ko je to uradio.

Suđenje se nastavlja 30. novembra, kada će Odbrane ispitati ovog svjedoka.

Najčitanije
Saznajte više
Zabilježeno više od stotinu težih nepravilnosti na dan izbora
Koalicija “Pod lupom” je tokom izbornog dana evidentirala više od 100 težih izbornih nepravilnosti, uključujući ometanje posmatrača, probleme s izbornim materijalom i narušavanje tajnosti glasanja.
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka