Širina i razmjer zločina u Bosanskoj krajini

Autori knjige koja je promovisana u Bihaću su Mujo Begić, Senadin Ramić i Zlatan Ališić.

“Ovom monografijom želimo da ukažemo na veličinu zločina koji se desio i pošaljemo poruku da zločin i zlo nemaju put prema budućnosti”, kazao je Begić.

Ono što je karakteristično za zločine u BiH, a posebno one počinjene u dolini rijeke Sane, kako smatraju autori, jeste sistemsko i plansko prikrivanje tih djela. Prema njihovim riječima, potvrda toga je i Tomašica, koja je okarakterisana kao simbol zla.

U masovnoj grobnici Tomašica u blizini Prijedora pronađeno je 378 tijela ubijenih s područja Prijedora i okolnih mjesta.

U knjizi “Hiljadu grobnica u Bosanskoj krajini 1992–1995.” hronološki su predstavljene ekshumacije iz 1.132 grobnice, u kojima je identifikovano 4.006 osoba.

“Ako se ukupna površina od 12.679 kvadratnih kilometara od 20 opština u Bosanskoj krajini podijeli na 1.132 grobnice, dobit ćemo broj da je na svakom kvadratnom kilometru pronađena jedna grobnica”, rekao je Šemsudin Mehmedović na promociji knjige održane u Bihaću.

Mehmedović, koji je bio jedan od promotora knjige “Hiljadu grobnica u Bosanskoj krajini 1992–1995.”, naglasio je njen historijsko-dokumentarni značaj jer pruža široki prikaz o razmjerama ratnih zločina u BiH.

Autor knjige “Hiljadu grobnica u Bosanskoj krajini 1992–1995.” Jasmin Odobašić, koji je dugo vremena bio na čelu tima što je radio ekshumacije na području Bosanske krajine, istakao je da mu je najteže bilo kada su pronalazili ubijenu djecu od 16 dana ili nešto stariju.

“Svaka ekshumacija je priča za sebe”, kazao je Odobašić, naglasivši da knjiga sadrži sudske i tužilačke izvještaje i zapisnike s lica mjesta, te oko 4.000 dokumenata koji potvrđuju identifikaciju ubijenih.

Banjalučki biskup Franjo Komarica, također jedan od promotora knjige, naglasio je da je riječ o dokumentu koji govori o strašnoj sudbini na hiljade nevinih osoba, žrtava jednog od najvećih užasa u novijoj historiji, ali i obaveza živućima da saznaju i prenose pravu istinu jer je to put izgradnje pravednog mira među narodima.

“Mira nema bez objektivno utvrđene istine, pravde i spremnosti na praštanje i pomirenje. Stabilnost jedne države ovisi o vjerodostojnosti graditelja i građevine”, rekao je Komarica.