Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nurudin Dupovac, bivši odbornik Skupštine općine Hadžići, kazao je kako je SDS htio da podjelom općine srpskom stanovništvu pripadne dio u kojem se nalazila kompletna infrastruktura i privredni subjekti. Dok su muslimani, kako je kazao, prema planu SDS-a, trebali dobiti neurbani dio općine.

Svjedok je rekao da su druge političke stranke odbile podjelu općine, ali da je SDS zajedno sa Jugoslavenskom narodnom armijom naoružavao srpsko stanovništvo.

“To je uticalo na stanovništvo Hadžića. Mi muslimani nismo bili naoružani”, kazao je Dupovac, ispričavši kako su srpske snage u maju 1992. godine napale i zauzele policijsku stanicu u Hadžićima.

Svjedok je, zajedno sa drugim stanovnicima sela Dupovci, otišao u Pazarić. Dodao je i kako je Krizni štab donio odluku da se svom stanovništvu koje nije bilo uključeno u Teritorijalnu odbranu (TO) oduzme oružje.

“Muslimani su se uglavnom uključivali u TO ili su predavali oružje. A srpsko stanovništvo nije predavalo oružje. Uslijedili su pretresi kuća i nađeno je oružje kod srpskog stanovništva”, rekao je on.

Na pitanje Odbrane da li je svo srpsko stanovništvo s tog područja zatvoreno, svjedok je odgovorio da nije, te je nabrojao imena nekoliko Srba koji su bili uključeni u Armiju BiH (ABiH) i civilnu zaštitu.

Dupovac, koji je 1992. godine kratko bio i član Komisije za razmjenu, kazao je kako je Komisija tražila da se zatvoreni Srbi razmijene za muslimanske zarobljenike iz Hadžića.

“Mi nismo znali ni da li su oni živi. Tražili smo tu informaciju, ali je nismo mogli dobiti”, rekao je Dupovac, dodavši kako se još uvijek traga za tijelima oko 90 Hadžićana.

Na pitanje Odbrane da li je Mustafa Đelilović mogao uticati na rješavanje pitanja zarobljenika, svjedok je kazao kako misli da nije.

Ðelilović je, zajedno sa Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom optužen za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne, policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Na ovom ročištu završeno je ispitivanje Muhidina Kape, bivšeg sudije Okružnog vojnog suda u Sarajevu, koji je tokom rata saslušavao osobe pritvorene u “Silos”.

Suđenje se nastavlja 10. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Ravnogorci okupljeni na Markovdan pozvali na ujedinjenje svih pokreta i stvaranje slobodne Srbije
Pozivima na ujedinjenje četničkih pokreta i stvaranjem slobodne Srbije, započelo je višednevno okupljanje pripadnika Ravnogorskog pokreta na Ravnog Gori.
Moguće pokretanje istrage protiv državnog ministra finansija zbog neodazivanja na javno saslušanje
Članovi državne komisije najavili su mogućnost pokretanja javne istrage protiv ministra finansija i nekih članova upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje jer se nisu odazvali pozivu na javno saslušanje o radu ove državne institucije.
Maloljetniku iz Osmaka konstatovane lake tjelesne povrede
Danku Vladičiću povećana kazna za zločin u Foči