Petak, 25 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nurudin Dupovac, bivši odbornik Skupštine općine Hadžići, kazao je kako je SDS htio da podjelom općine srpskom stanovništvu pripadne dio u kojem se nalazila kompletna infrastruktura i privredni subjekti. Dok su muslimani, kako je kazao, prema planu SDS-a, trebali dobiti neurbani dio općine.

Svjedok je rekao da su druge političke stranke odbile podjelu općine, ali da je SDS zajedno sa Jugoslavenskom narodnom armijom naoružavao srpsko stanovništvo.

“To je uticalo na stanovništvo Hadžića. Mi muslimani nismo bili naoružani”, kazao je Dupovac, ispričavši kako su srpske snage u maju 1992. godine napale i zauzele policijsku stanicu u Hadžićima.

Svjedok je, zajedno sa drugim stanovnicima sela Dupovci, otišao u Pazarić. Dodao je i kako je Krizni štab donio odluku da se svom stanovništvu koje nije bilo uključeno u Teritorijalnu odbranu (TO) oduzme oružje.

“Muslimani su se uglavnom uključivali u TO ili su predavali oružje. A srpsko stanovništvo nije predavalo oružje. Uslijedili su pretresi kuća i nađeno je oružje kod srpskog stanovništva”, rekao je on.

Na pitanje Odbrane da li je svo srpsko stanovništvo s tog područja zatvoreno, svjedok je odgovorio da nije, te je nabrojao imena nekoliko Srba koji su bili uključeni u Armiju BiH (ABiH) i civilnu zaštitu.

Dupovac, koji je 1992. godine kratko bio i član Komisije za razmjenu, kazao je kako je Komisija tražila da se zatvoreni Srbi razmijene za muslimanske zarobljenike iz Hadžića.

“Mi nismo znali ni da li su oni živi. Tražili smo tu informaciju, ali je nismo mogli dobiti”, rekao je Dupovac, dodavši kako se još uvijek traga za tijelima oko 90 Hadžićana.

Na pitanje Odbrane da li je Mustafa Đelilović mogao uticati na rješavanje pitanja zarobljenika, svjedok je kazao kako misli da nije.

Ðelilović je, zajedno sa Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom optužen za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne, policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Na ovom ročištu završeno je ispitivanje Muhidina Kape, bivšeg sudije Okružnog vojnog suda u Sarajevu, koji je tokom rata saslušavao osobe pritvorene u “Silos”.

Suđenje se nastavlja 10. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Srabović i ostali: Potvrđeno 30 godina zatvora za zločine u Lukavcu
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Zijad Srabović i još šest osoba osuđeni na ukupno 30 godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva 1992. na području Lukavca.
Sutkinja iz Bihaća kažnjena smanjenjem plaće pet mjeseci
Jasmina Lipovača, sutkinja iz Bihaća, kažnjena je smanjenjem plaće za deset posto u periodu od pet mjeseci zbog nemara i nepažnje u obavljanju dužnosti.
Kampanje za Dodika plaćene iz budžeta entiteta
Ponovno odlučivanje o optužnici protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka
Podignuta optužnica za prijetnje sutkinji Seni Uzunović