This post is also available in:
Lideri iz zemalja zapadnog Balkana i EU sastali su se u Beču radi druge runde berlinskog procesa, a tim povodom oko 200 aktivista civilnog društva i članova ekspertnih grupa i medija su razgovarali o njihovim prijedlozima i pitanjima od važnosti za region.
Aktivisti su zatražili od zemalja zapadnog Balkana da nastave proces modernizacije, kako u vlastitim zemljama, tako i u širem regionu, što stoji u zajedničkim preporukama koje je prezentovala Ana Petruševa, direktorica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u Makedoniji i glavna urednica Balkan Insighta.
Preporuke su prezentovane liderima zapadnog Balkana i zvaničnicima EU-a, a pokrivaju tri glavne teme – regionalnu saradnju, slobodu izražavanja i otvaranje radnih mjesta i ostvarenje prosperiteta.
Predstavnici civilnog društva izrazili su zabrinutost o pojedinim pitanjima i iznijeli konkretne zahtjeve, kazavši da bi veća uključenost civilnog društva mogla pomoći da se poguraju evropske integracije i reforme.
“Vlade zapadnog Balkana trebaju prihvatiti civilni sektor kao ravnopravnog partnera u procesu evropskih integracija i obavezati se da će finansirati inicijative civilnog društva i mreža koje su donijele opipljive rezultate”, piše u preporukama.
Akteri iz civilnog društva tvrde da mogu doprinijeti politikama i strategijama za jačanje regionalne saradnje u oblasti socijalnog razvoja i pomoći da se poboljša institucionalno i pravno okruženje za civilno društvo u regionu.
U preporukama se navodi da poboljšanje međusobnog razmijevanja, te istraživanje i razgovor o teškim epizodama iz njihove zajedničke istorije, ostaju važni aspekti regionalne saradnje u kojima civilno društvo može i treba imati aktivnu ulogu.
Preporuke naglašavaju ulogu i potencijal civilnog društva u procesu integracija u EU, regionalnoj saradnji i projektima vezanim za energiju i infrastrukturu.
Preporuke takođe traže od balkanskih lidera da osiguraju slobodu izražavanja, nezavisnost medija i veću zakonsku zaštitu i bolje radne uslove za novinare.
“Zakonska zaštita novinara treba se poboljšati, baš kao i njihovi radni uslovi, kroz socijalni dijalog sa poslodavcima, što bi u cijelosti smanjilo neizvjesnost u njihovim radnim odnosima. Vlasnici medijskih kuća bi trebali poštovati postojeće zakone o zapošljavanju i radnim uslovima”, kaže se u dokumentu, te se dodaje da javni emiteri moraju biti nezavisni, a regulatorna tijela se trebaju osloboditi direktnog i posrednog uticaja vladajućih struktura.
U trećoj pokrivenoj oblasti – otvaranju radnih mjesta i tržištu rada – aktivisti civilnog društva traže od regionalnih vlada da se fokusiraju na ponovo pokretanje proizvodnje, modernizaciju i podršku poljoprivrednom sektoru, te poboljšanju zaštite potrošača.
Samit Foruma civilnog društva zapadnog Balkana u Beču 2015. je zajednička inicijativa fondacije ERSTE, Friedrich-Ebert-Stiftung, i Karl Renner instituta, u bliskoj saradnji sa austrijskim Ministarstvom za Evropu, integracije i vanjske poslove.
