Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Da sam imao autoritet, komandovao bih 44. brigadom, MUP-om”, rekao je Bojadžić, nekadašnji zamjenik odreda “Zulfikar” Armije BiH (ABiH).

On je ispričao da je sa grupom vojnika iz odreda došao u Jablanicu u aprilu 1993. godine. Jedan od zadataka, kako je kazao, bio je simirivanje situacije između Hrvatskog vijeća obrane i ABiH, a bilo je i obavještajnih zadataka. Rekao je da se obavještajni podaci ne prikupljaju na način da se saslušavaju ratni zarobljenici suprotne vojske.

“Nije mene interesovalo šta će neki vojnik reći. Nisu to pouzdane informacije”, dodao je on.

Bojadžić je optužen za premlaćivanje, seksualno zlostavljanje i silovanje civila i ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti u Jablanici 1993. godine.

Optuženi je rekao da je iz Jablanice otišao na planinu Igman u julu 1993., kada su se vodile borbe između Vojske Republike Srpske (VRS) i ABiH. Kazao je da je 27. jula 1993. sa Igmana otišao za Sarajevo, gdje je bio nekoliko dana.

Bojadžić je optužen da je u noćnim satima 28. jula 1993. godine, između ostalog, s jednim saborcem izveo iz Muzeja “Bitka na Neretvi” u Jablanici dvije zatočenice hrvatske nacionalnosti, koje su potom silovali.

Tužioca Sedina Idrizovića su zanimali razlozi njegovog odlaska za Sarajevo usprkos teškoj situaciji na Igmanu. Optuženi je obrazložio da je trebao izvijestiti nadređene o stanju na Igmanu, te o ideji formiranja nove jedinice na nacionalnoj osnovi.

Na pitanje zašto je ostao nekoliko dana, jedan od Bojadžićevih odgovora je bio da nije odmah mogao biti primljen kod predsjednika Alije Izetbegovića.

U ispitivanju se tužilac pozvao i na izjavu koju je Bojadžić dao haškim istražiocima, a u kojoj je navedeno da se dobro sjeća 28. jula 1993. godine iz razloga što je bila pucnjava u Sarajevu i da je mogao biti ubijen.

Odbrana je ranije na suđenju izvela dokaze da se pucnjava dogodila 1. augusta. Bojadžić je rekao kako misli da je govorio o događajima koji su bili tih dana, te da je u haškoj izjavi napravljena greška.

Suđenje se nastavlja 27. augusta, a Tužilaštvo BiH će u međuvremenu izmijeniti optužnicu i predložiti dokaze kojima nastoji osporiti dokaze Odbrane.

Najčitanije
Saznajte više
Sudija Osnovnog suda u Srebrenici u penziji iako ga VSTV nije razriješio
Slaviši Nikoliću, sudiji Osnovnog suda u Srebrenici, radni odnos je prekinuo predsjednik ovog suda prije rješenja o prestanku mandata koji treba donijeti Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), uočeno je na sjednici ove pravosudne institucije.
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Počelo suđenje za prijetnje sutkinji Seni Uzunović
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu