Subota, 3 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Da sam imao autoritet, komandovao bih 44. brigadom, MUP-om”, rekao je Bojadžić, nekadašnji zamjenik odreda “Zulfikar” Armije BiH (ABiH).

On je ispričao da je sa grupom vojnika iz odreda došao u Jablanicu u aprilu 1993. godine. Jedan od zadataka, kako je kazao, bio je simirivanje situacije između Hrvatskog vijeća obrane i ABiH, a bilo je i obavještajnih zadataka. Rekao je da se obavještajni podaci ne prikupljaju na način da se saslušavaju ratni zarobljenici suprotne vojske.

“Nije mene interesovalo šta će neki vojnik reći. Nisu to pouzdane informacije”, dodao je on.

Bojadžić je optužen za premlaćivanje, seksualno zlostavljanje i silovanje civila i ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti u Jablanici 1993. godine.

Optuženi je rekao da je iz Jablanice otišao na planinu Igman u julu 1993., kada su se vodile borbe između Vojske Republike Srpske (VRS) i ABiH. Kazao je da je 27. jula 1993. sa Igmana otišao za Sarajevo, gdje je bio nekoliko dana.

Bojadžić je optužen da je u noćnim satima 28. jula 1993. godine, između ostalog, s jednim saborcem izveo iz Muzeja “Bitka na Neretvi” u Jablanici dvije zatočenice hrvatske nacionalnosti, koje su potom silovali.

Tužioca Sedina Idrizovića su zanimali razlozi njegovog odlaska za Sarajevo usprkos teškoj situaciji na Igmanu. Optuženi je obrazložio da je trebao izvijestiti nadređene o stanju na Igmanu, te o ideji formiranja nove jedinice na nacionalnoj osnovi.

Na pitanje zašto je ostao nekoliko dana, jedan od Bojadžićevih odgovora je bio da nije odmah mogao biti primljen kod predsjednika Alije Izetbegovića.

U ispitivanju se tužilac pozvao i na izjavu koju je Bojadžić dao haškim istražiocima, a u kojoj je navedeno da se dobro sjeća 28. jula 1993. godine iz razloga što je bila pucnjava u Sarajevu i da je mogao biti ubijen.

Odbrana je ranije na suđenju izvela dokaze da se pucnjava dogodila 1. augusta. Bojadžić je rekao kako misli da je govorio o događajima koji su bili tih dana, te da je u haškoj izjavi napravljena greška.

Suđenje se nastavlja 27. augusta, a Tužilaštvo BiH će u međuvremenu izmijeniti optužnicu i predložiti dokaze kojima nastoji osporiti dokaze Odbrane.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje