Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Milan Stanojević je rekao da je predvodio oko 200 vojnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) na Srebrenicu.
“Svaki bataljon je dao po jedan vod”, kazao je svjedok i dodao kako je jedan od zadataka bio razoružavanje vojske.
Poslije Srebrenice, kako je ispričao, sa vojnicima je otišao prema Žepi, a zatim se vratio na područje Zvornika, gdje je učestvovao u borbama. Stanojević je rekao kako nije čuo da ima zarobljenika u Srebrenici i da se “događa nešto drugo”.
Nakon slobodnih dana, kako je naveo, vratio se u Prvi bataljon Zvorničke brigade kojim je komandovao, a podređeni su ga izvijestili da nisu imali drugih aktivnosti osim odbrane. Dodao da je poslije čuo da su zarobljeni Srebreničani bili dovedeni u rejon njegovog bataljona.
Na referisanjima u komandi Zvorničke brigade, kako je ispričao, niko od komandanata bataljona nije govorio da je imao zaduženja oko zarobljenika iz Srebrenice.
Stanišiću se, zajedno sa Markom Miloševićem, sudi za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. godine na brani kod Petkovaca. Prema optužnici, zarobljenici su bili u Petkovcima prije odvođenja na obližnju branu. Milošević je, kako se navodi u optužnici, bio Stanišićev zamjenik.
Svjedok Stanojević je rekao kako mu je poznato da je Slavko Perić, koji je bio pomoćnik za bezbjednost u njegovom bataljonu, pravosnažno osuđen. Proglašen je krivim za pomaganje u genocidu, odnosno u ubijanju najmanje 1.000 muškaraca iz Srebrenice.
Drago Bejatović, drugi svjedok, ispričao je kako je “dao 30-40 ljudi” koji su traženi za vojnu operaciju na Srebrenicu. Svjedok, koji je bio komandant Sedmog bataljona Zvorničke brigade, kazao je da je, pored Srebrenice, izdvojio i vojnike za Snagovo, gdje se očekivao proboj Srebreničana.
Tokom svjedočenja, on se prisjetio borbe sa jedinicama iz Tuzle koja se, kako je rekao, dogodila 14. ili 15. jula 1995. godine.
“Taj dan je trajao napad od 16 i 20 do 11 navečer”, rekao je Bejatović, te dodao kako je tokom napada sredstvom veze komunicirao sa optuženim Stanišićem koji je bio na položaju.
I ovaj svjedok je kazao kako na referisanjima u komandi Zvorničke brigade nije bilo govora o zarobljenicima iz Srebrenice.
Suđenje se nastavlja 10. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija