This post is also available in: English
“Smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka na službenim internet stranicama”, koje je Radna grupa VSTV-a sačinila prošle godine, do sada je prihvatilo 26 pravosudnih institucija.
“Smjernicama” je preporučeno da optužnice ili odgovarajući informativni sadržaji za predmete ratnih zločina, korupcije, organiziranog i privrednog kriminala, te drugih predmeta koji su od posebnog javnog interesa, budu dostupni na internet stranicama institucija. Određeno je koje informacije i u kojoj fazi postupka se mogu javno objaviti.
Zbog nepostojanja jasnih odredbi kada se mogu objavljivati imena optuženih i osuđenih, te da li javnost može vidjeti optužnice i presude, institucije su ranije različito postupale.
“Prije smo bili prilično restriktniji, kada bismo prilikom objavljivanja nepravosnažnih presuda samo navodili inicijale optužene odnosno osuđene osobe, dok sada navodimo puno ime i prezime”, kaže Edina Hairlahović iz Kantonalnog suda u Bihaću.
Ujednačavanje prakse davanja informacija korisno je i za novinare. Mirsad Arnautović, novinar Radija Brčko, napominje kako je Tužilaštvo iz Brčkog među prvim institucijama koje su prihvatile ukidanje anonimizacije.
“Primjenom novog pravilnika kojim se ukida anonimizacija olakšan je rad. Sve informacije koje tražimo od Tužilaštva potpune su, često sa konkretnim imenima i prezimenima osoba koje su u postupku, čije optužnice su potvrđene ili se nakon presuda objavljuju imena i prezimena, što nama puno olakšava rad”, kaže Arnautović.
Neki sudovi i tužilaštva nisu usvojili “Smjernice”, ali ističu da se njihov način davanja informacija puno ne razlikuje od onoga što je preporučila Radna grupa.
“Zvanično nismo usvojili ‘Smjernice’, ali mi imamo našu komunikacijsku strategiju, koja se uglavnom slaže sa onim što je preporučeno u ‘Smjernicama’”, navodi Ilhana Jamak, glasnogovornica Vrhovnog suda Federacije BiH.
Radna grupa VSTV-a osnovana je da sačini upute o načinu davanja informacija, nakon što su pojedine pravosudne institucije počele primjenjivati anonimizaciju – navođenje inicijala umjesto imena i prezimena optuženih i osuđenih osoba, naziva gradova, općina i objekata.
Sa usvajanjem “Smjernica”, sudovi i tužilaštva prvi put imaju ujednačenu praksu davanja informacija. Ipak, u nekim institucijama ističu da zbog nedostatka kapaciteta neće moći u potpunosti provoditi upute Radne grupe.
“Tužilaštvo nema dovoljno ljudskih resursa i kapaciteta da na zvaničnoj web stranici objavljuje integralne dokumente optužnica, ali na proslijeđene zahtjeve za pristup informacijama zainteresovanih u javnosti, prosljeđujemo dispozitive potvrđenih optužnica”, pojašnjava Admir Arnautović iz tuzlanskog tužilaštva.
Sličan problem ima i Okružno tužilaštvo u Trebinju. Srđan Vukanović kaže da ova institucija nema zaposlenog glasnogovornika, te da on kao sekretar obavlja ove poslove. Zbog toga nije u mogućnosti sve informacije slati ili postavljati na internet stranicu.
Uskraćivanje informacija počelo je odlukom Tužilaštva BiH iz 2010. godine da ukloni optužnice sa interneta, a od februara 2012. one se ne mogu dobiti ni na poseban zahtjev. Na pitanje BIRN-a da li su usvojili “Smjernice” i da li će javnost moći dobiti optužnice, u ovoj instituciji odgovaraju kako ne mogu davati nikakav komentar.
