Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Tužilaštvo je uložilo dio filma u dokaze kako bi potkrijepilo iskaze svjedoka koji su prethodno saslušani na suđenju.
Krsmanović je, prema optužnici, 22. oktobra 1992. godine učestvovao u otmici 16 civila bošnjačke nacionalnosti iz Sjeverina, koji su odvedeni u hotel “Vilina vlas” u Višegradu i, nakon premlaćivanja, ubijeni.
U sedmominutnom isječku članovi porodica ubijenih opisuju kako su njihovi najbliži krenuli tog jutra na posao, kako su presretnuti i izvedeni iz autobusa, a potom odvezeni u Višegrad.
Kamion s civilima zaustavio se kod policije u Višegradu, gdje su, kako se navodi u filmu, viđeni Milan Lukić i Oliver Krsmanović. Lukić je u Haškom tribunalu osuđen na kaznu doživotnog zatvora za zločine u Višegradu.
Odbrana je kao dodatni dokaz predložila saslušanje svjedokinje u vezi s tačkom optužnice koja Krsmanovića tereti za učešće u nestanku Hameda Oprašića.
Optuženi je kazao da je nedavno u Višegradu sreo ovu svjedokinju, koja mu je rekla da je bio u pravu u vezi sa otmicom njenog supruga i da joj je to potvrdila jedna žena.
Tužilac Mirko Lečić usprotivio se pozivanju ove svjedokinje, koja je već dva puta saslušana na ovom suđenju.
On je naveo da je ona ovaj susret prijavila Tužilaštvu BiH i kazala da je srela Krsmanovića i “smogla snage” da ga pita za supruga, a da joj je on rekao da ne zna šta je s njim, te da su se pet minuta “raspravljali” i razišli.
Vijeće je odbilo prijedlog za ponovno pozivanje svjedokinje, i završnu riječ Tužilaštva zakazalo za 19. maj.
Optužnica tereti Krsmanovića kao pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i za učešće u ubistvima, silovanjima i nečovječnim postupanjima. Suđenje mu je počelo u januaru 2012. godine.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.