Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Četiri godine razmišljam i nije mi jasno odakle ja”, izjavio je optuženi Vintila, kojem se sudi zajedno za Ramizom Avdovićem.

U “Viktor Bubanj” optuženi je, kako je ispričao, došao na mjesto kuhara u drugoj polovini juna 1992. godine. Kao kuhar, rekao je, nije mogao utjecati šta će se kuhati i u kojim količinama.

Tvrdi da nije mogao dijeliti hranu srpskim zatvorenicima jer je kuharima bilo zabranjeno da ulaze u prostorije u kojima su bili zatvorenici.

O navodu iz optužnice da je krajem juna 1992. godine jednog zatvorenika udarao vojničkim čizmama, optuženi je kazao: “Apsolutno nije tačno”, dodavši da je u to vrijeme nosio papuče.

U jesen 1992. godine, kazao je Vintila, postao je stražar u kasarni “Viktor Bubanj”. Njegov branilac Vlado Adamović je rekao da je u optužnici navedeno da je jednog zatvorenika udarao rukama dok nije pao na pod, na što je Vintila odgovorio: “Ja to sigurno nisam uradio.”

Nakon kasarne “Viktor Bubanj”, Vintila je, kako je kazao, radio u policiji i to na obezbjeđenju objekata i ličnosti. Kada je u Sarajevo dolazio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Vintila je, kako je rekao, bio dio tima koji ga je obezbjeđivao.

Prethodno je, kako je napomenuo branilac Adamović, morao proći stroge provjere. Branilac je upitao optuženog da li se osjeća išta krivim, na što je on odgovorio: “Apsolutno se ne osjećam ništa krivim jer ništa nisam uradio.”

Dodao je da mu nije jasno zašto su zatvorenici “uperili prstom” protiv njega.

Suđenje se nastavlja 21. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.