Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Munib Bečirović se prisjetio da je početkom augusta 1993. godine razgovarao s Pilavom, koji mu je opisao kako je pobjegao sa strijeljanja na deponiji smeća u Prozoru.
“Ja sam ga jedva prepoznao… sav otekao, bolestan… Pričao mi je da je pobjegao sa strijeljanja kada ga je iz Srednjoškolskog centra u Prozoru odveo Željko Jukić i Vinko Papak. Oni su mu rekli da stavi ruke na leđa. Tada je neko pušku nategao i taj momenat je on skočio u provaliju”, ispričao je Bečirović.
Na pitanje tužiteljice Sanje Jukić je li poznavao optuženog Željka Jukića, on je odgovorio da nije tokom rata, ali da ga je kroz posao upoznao 1998. godine.
Bečirović je također kazao da problemi i paljenje kuća u mjestu Lug (općina Prozor) počinju polovinom juna 1992. godine, kada je na liniji poginuo Robert Marić. “Poslije sahrane, Vlado Marić je počeo praviti probleme, nekoliko kuća je zapaljeno”, rekao je Bečirović.
Jukić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), optužen je za ubistva, zlostavljanje i pljačkanje civila u Prozoru 1993. godine. Jukić je prvostepenom presudom osuđen na 13 godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naloženo je održavanje obnovljenog suđenja. 
Druga svjedokinja Tužilaštva BiH Šemsa Bečirović je kazala da je njen suprug sredinom jula 1993. odveden u Srednjoškolski centar u Prozoru, ali da ga nakon toga više nije vidjela.
“Moj brat Ibro Pilav je također odveden u Srednjoškolski centar. Kada sam išla u posjetu suprugu, svjedok S-7 mi je kazao da je sinoć Željko Jukić odveo Ibru”, ispričala je ona.
Bečirović je rekla da je i njenog oca Bajru Pilava maltretirao Jukić tako što ga je “vezao kao psa i tjerao da laje”.
Nastavak suđenja je zakazan za 20. januar.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.