Jedini incident – paket banana

Asim Džambasović, vojni vještak koji je svoj nalaz i mišljenje iznio na poziv Odbrane Nedžada Hodžića, objasnio je da, prema svim dokumentima koje je imao na raspolaganju, nije pronašao da je prvooptuženi izvršio bilo kakvo krivično djelo.

Kako je objasnio, jedini incident koji se veže za Hodžića, dok je bio pripadnik Specijalnog odreda za posebne namjene Štaba vrhovne komande (SOPN ŠVK) “Zulfikar”, zabilježen je u dokumentu iz aprila 1993. godine.

“U ovom dokumentu se navodi da je kod Hodžića, koji je u tom trenutku vozio vojno vozilo, pronađen paket banana. Kako se navodi, paket je oduzet, a o ovom slučaju bio je upoznat njegov pretpostavljeni”, kazao je Džambasović.

Govoreći o Specijalnoj jedinici za posebne namjene Štaba vrhovne komande “Zulfikar”, vještak je kazao da je ova jedinica od novembra 1992. bila u sastavu Osme brdske brigade Armije BiH (ABIH), da bi krajem januara sljedeće godine postala samostalna jedinica na čijem je čelu, kao komandant bio Zulfikar Ališpago.

“Iako samo ime govori drugačije, ova jedinica, prema dokumetima koja sam imao na uvid, niti je bila specijalna niti je imala bilo kakvu posebnu namjenu. Komandni i vojni kadar nije bio obučavan za bilo kakve specijalne operacije. Bila je to obična, manevarska jedinica, koja čak nije imala ni definisanu zonu odgovornosti”, kazao je Džambasović.

Nedžadu Hodžiću se sudi zajedno sa Dževadom Salčinom za zločine počinjene na Igmanu. Tužilaštvo BiH ih tereti da su, kao pripadnici odreda “Zulfikar” ABiH, mučili, premlaćivali i seksualno zlostavljali zatvorenike, odsijecali im dijelove tijela, zastrašivali ih i učestvovali u drugim nečovječnim djelima.

Analizom vojnih dokumenata, vještak Džambasović je zaključio i da je evidentno da su na Igmanu tokom 1993. godine postojali zatočenički objekti, ali da je bilo nemoguće da bilo ko od vojnika odvodi zatvorenike “na svoju ruku”.

“Postoje zvanični dokumenti o odvođenju zatvorenika na fizičke radove i to nije sporno. Prema evidenciji, svi ti zatvorenici su vraćani u zatočeničke objekte, a grupa zatvorenika koja se nije vratila, što sam pronašao u dokumentu, u stvari je pobjegla”, objasnio je vještak.  

Džambasović je na kraju pojasnio da je period tokom 1993. godine bio jako težak za ABiH, naročito u materijano-tehničkom smislu. Kako je rekao, ovakva situacija je najviše uzrokovana najviše blokadom puteva od strane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), te otvaranjem novih frontova.

Na sljedećem ročištu, koje je zakazano za četvrtak, 18. decembra, vještak Džambasović odgovaraće na pitanja Tužilaštva i Odbrane drugooptuženog Salčina.