Tužilaštvo traži ukidanje presude Ragužima

Tužilaštvo se žalilo na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i povredu krivičnog postupka, zatraživši da se ukine oslobađajuća presuda i održi pretres pred Apelacionim vijećem.

Tužiteljica Sanja Jukić kazala je da je Sud izveo pogrešan zaključak o zoni odgovornosti jedinice kojom je komandovao Veselko Raguž, te da dokazi Tužilaštva BiH nisu analizirani u cjelini.

“Dokazi koji su izvedeni pokazuju da je Četvrta bojna bila na području Stoca i da je imala kontrolu nad kretanjem svih stanovnika Bošnjaka, čija sloboda je bila ugrožena i ograničena”, rekla je tužiteljica Jukić.

Ona je napomenula da su svjedoci koji su ispitani kazali kako je Veselko Raguž bio na mjestima hapšenja Bošnjaka, koja su bila u zoni odgovornosti Četvrte bojne.

“Svjedokinje Esma i Fata Kaplan su rekle da su čule kada je jedan od vojnika kazao da je Veselko naredio da se zatvore ljudi u Osnovnu školu ‘Branko Šotra’”, istakla je Jukić.

Prema njenim riječima, tokom postupka je dokazano da je Veselko Raguž “bio jedan od zapovjednika”.

Veselku Ragužu se sudilo kao komandantu Četvrte brigade “Knez Domagoj” Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a Ivi Ragužu kao pripadniku ove jedinice.

Oni su oslobođeni optužbi za hapšenje i zatvaranje muškaraca bošnjačke nacionalnosti s područja Stoca, preseljenje bošnjačkih žena i djece, te fizičko zlostavljanje i mučenje civila u Dretelju od početka jula do kraja augusta 1993. godine.

Odbrane optuženih su tražile da se odbije žalba Tužilaštva BiH kao neosnovana, te potvrdi prvostepena presuda.

Branko Karadeglić, branilac Veselka Raguža, rekao je da Tužilaštvo BiH i organi gonjenja nikada nisu saslušali podređene i nadređene osobe u lancu komandne linije, ali da je to Odbrana uradila.

“Rezultat je bio da nema naredbodavne uloge koja se mom branjeniku stavlja na teret”, istaknuo je Karadeglić.

On je naveo kako je Tužilaštvo BiH bilo nedosljedno, te da je zanemarena činjenica koja je cijelo vrijeme dominirala postupkom.

“Radi se o naredbi o razoružavanju od 3. jula 1993., a to razoružavanje se desilo prije, 1. jula, što pokazuje da su nepoznati vojnici došli i izvršili razoružavanje”, kazao je Karadeglić.

Marko Raguž, branilac Ive Raguža, rekao je kako ostaje kod pisanog odgovora na žalbu.

Suđenje Ragužima počelo je u decembru 2011. godine, a odluka o žalbi bit će donesena naknadno.