Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

S obzirom da izručenje ovih osoba Bosni i Hercegovini nije moguće jer imaju državljanstvo Hrvatske, Tužilaštvo ističe da se poduzimaju aktivnosti kako bi one bile procesuirane u Hrvatskoj. 

Sredinom prošle godine, između dviju zemalja potpisan je Protokol o saradnji u procesuiranju počinilaca ratnih zločina.

Kao rezultat saradnje, navode u Tužilaštvu BiH, pravosuđe Hrvatske radi na više predmeta u cilju procesuiranja osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene u BiH.

U decembru prošle godine tri osobe su uhapšene na području Splita. Jedan od uhapšenih bio je Ivan Hrkać zvani Čikota, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji se sumnjiči za zločine nad Bošnjacima na području Širokog Brijega. Hrvatski mediji su javili da je on nakon hapšenja pušten na slobodu uz mjere zabrane.

Hrkać, protiv kojeg je Sud BiH potvrdio optužnicu 2008. godine, živi u Hrvatskoj.

Županijsko odvjetništvo u Splitu nije saopćilo identitet drugih dviju osoba, navodeći da im je određen pritvor. Te osobe se sumnjiče da su u logorima zlostavljale i tukle civile Bošnjake, zbog čega je jedan od njih umro.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona