Petak, 25 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nakon što je Meron počeo govoriti na konferenciji koja se održava povodom 20 godina rada Haškog tribunala u Sarajevu, grupa građana je podigla transparent na kojem je pisalo “RIP Justice” (Pravdo, počivaj u miru).

Edvin Čudić, jedan od građana, kazao je da su time pokazali da se ne slažu sa predsjednikom Meronom.

“Ovo nije čin neslaganja sa Tribunalom nego direktno protiv ličnosti Theodora Merona, koji je ugrozio kredibilitet rada Haškog tribunala i na taj način pokazao svijetu da pravda nije zadovoljena”, rekao je on.

Tokom drugog Meronovog izlaganja, žrtve iz BiH okrenule su mu leđa kako bi mu poručile da ignorišu ono što on govori.

“Jučer smo bili sa sudijom Meronom i on je ignorisao ono što smo mu mi govorili. Sada smo mi žrtve odlučile da njega ignorišemo”, rekla je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”.

Sudija Meron nije prekidao svoja izlaganja dok se ovo dešavalo u konferencijskoj sali.

Konferencija pod nazivom “Obilježavanje 20. godišnjice MKSJ-a” održana je 26. i 27. novembra  u Sarajevu. Osim predstavnika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), na konferenciji su učestvovali i predstavnici pravosudnih institucija iz BiH i regiona, pravnici, žrtve, nevladine organizacije i mediji.

Žrtve su kazale kako stalno slušaju iste priče o osnivanju i radu Tribunala, te da su oni polagali veliku nadu u rad ove institucije, ali da ne znaju šta su dobile. Istaknule su i kako smatraju da se Meron uopšte ne suosjeća sa žrtvama ratnih zločina.

“Ovaj sud radi na loše postavljenim pravilima i nema pravde”, kazala je Kada Hotić.

Sudija Meron je u svom polusatnom izlaganju govorio o izazovima sa kojima se Tribunal susretao tokom svog rada, ali i naglasio kako je otvorio eru odgovornosti.

“Zadatak Tribunala je bio da odredi individualnu krivičnu odgovornost optuženih za ozbiljna kršenja međunarodnog prava i da ta krivica mora biti dokazana izvan razumne sumnje”, rekao je Meron, dodavši kako Tribunal ostavlja značajnu arhivu u naslijeđe.

Nataša Kandić iz inicijative REKOM, kazala je da kako se u ekspertskoj zajednici stvorila značajna rasprava nakon posljednjih oslobađajućih presuda koje su donesene u Haagu. Navela je kako se o tome mora govoriti jer te presude utiču na ljude.

“Uvedeni su novi pravni standardi, u kojima se čitav rat svodi na direktne počinioce. Ima onih koji su za takvo uspostavljanje standarda zaključili da se pojavljuju politički standardi”, rekla je Kandić.

U današnjoj konferenciji učestvovali su i predstavnici žrtava iz Hrvatske i Kosova koji su u svom kratkom obraćanju istaknuli da su nezadovoljni i radom domaćih pravosudih institucija.

U sklopu ove posjete, Meron je posjetio i masovnu grobnicu Tomašica pored Prijedora, te se sastao sa predstavnicima udruženja žrtava ovog područja.

Najčitanije
Saznajte više
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Posthumna dodjela Zlatnog grba opštine Vlasenica bivšem načelniku vlaseničke Stanice javne bezbjednosti Manetu Đuriću, kojem se sudilo za ratne zločine počinjene na području ove opštine, vrijeđa žrtve i članove njihovih porodica.
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka


Članovi porodica nezadovoljni su dužinom trajanja sudskog postupka jer godinama čekaju odgovore i pravdu za 22 civila koja su u noći sa 24. na 25. septembar 1992. odvedeni iz svojih kuća iz bijeljinskog naselja Bukreš i ubijeni na obali Drine kod Balatuna.
Ferid Klapuh može dostojno ukopati porodicu, ali borba za pravdu traje
Optužnica zbog zloupotreba sa eksproprijacijom zemljišta za Koridor Vc
Barić tvrdi da je postupak loše uticao na njega i porodicu
Presuda Osmanu Mehmedagiću 19. oktobra