Utorak, 28 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nakon što je Meron počeo govoriti na konferenciji koja se održava povodom 20 godina rada Haškog tribunala u Sarajevu, grupa građana je podigla transparent na kojem je pisalo “RIP Justice” (Pravdo, počivaj u miru).

Edvin Čudić, jedan od građana, kazao je da su time pokazali da se ne slažu sa predsjednikom Meronom.

“Ovo nije čin neslaganja sa Tribunalom nego direktno protiv ličnosti Theodora Merona, koji je ugrozio kredibilitet rada Haškog tribunala i na taj način pokazao svijetu da pravda nije zadovoljena”, rekao je on.

Tokom drugog Meronovog izlaganja, žrtve iz BiH okrenule su mu leđa kako bi mu poručile da ignorišu ono što on govori.

“Jučer smo bili sa sudijom Meronom i on je ignorisao ono što smo mu mi govorili. Sada smo mi žrtve odlučile da njega ignorišemo”, rekla je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”.

Sudija Meron nije prekidao svoja izlaganja dok se ovo dešavalo u konferencijskoj sali.

Konferencija pod nazivom “Obilježavanje 20. godišnjice MKSJ-a” održana je 26. i 27. novembra  u Sarajevu. Osim predstavnika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), na konferenciji su učestvovali i predstavnici pravosudnih institucija iz BiH i regiona, pravnici, žrtve, nevladine organizacije i mediji.

Žrtve su kazale kako stalno slušaju iste priče o osnivanju i radu Tribunala, te da su oni polagali veliku nadu u rad ove institucije, ali da ne znaju šta su dobile. Istaknule su i kako smatraju da se Meron uopšte ne suosjeća sa žrtvama ratnih zločina.

“Ovaj sud radi na loše postavljenim pravilima i nema pravde”, kazala je Kada Hotić.

Sudija Meron je u svom polusatnom izlaganju govorio o izazovima sa kojima se Tribunal susretao tokom svog rada, ali i naglasio kako je otvorio eru odgovornosti.

“Zadatak Tribunala je bio da odredi individualnu krivičnu odgovornost optuženih za ozbiljna kršenja međunarodnog prava i da ta krivica mora biti dokazana izvan razumne sumnje”, rekao je Meron, dodavši kako Tribunal ostavlja značajnu arhivu u naslijeđe.

Nataša Kandić iz inicijative REKOM, kazala je da kako se u ekspertskoj zajednici stvorila značajna rasprava nakon posljednjih oslobađajućih presuda koje su donesene u Haagu. Navela je kako se o tome mora govoriti jer te presude utiču na ljude.

“Uvedeni su novi pravni standardi, u kojima se čitav rat svodi na direktne počinioce. Ima onih koji su za takvo uspostavljanje standarda zaključili da se pojavljuju politički standardi”, rekla je Kandić.

U današnjoj konferenciji učestvovali su i predstavnici žrtava iz Hrvatske i Kosova koji su u svom kratkom obraćanju istaknuli da su nezadovoljni i radom domaćih pravosudih institucija.

U sklopu ove posjete, Meron je posjetio i masovnu grobnicu Tomašica pored Prijedora, te se sastao sa predstavnicima udruženja žrtava ovog područja.

Najčitanije
Saznajte više
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju
Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom jula odobrilo finansijsku pomoć od šest miliona KM za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine (BHRT), državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto saopštio je da su sredstva uplaćena javnom servisu, a sagovornici Detektora upozoravaju da ova pomoć neće riješiti dugogodišnje probleme, te da i dalje ostaju otvorena pitanja stabilnog finansiranja, dugovanja i položaja zaposlenih.
Nije bilo uslova za raspisivanje potjernice za uhapšenim u SAD-u
Miran Koštić koji je uhapšen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog davanja lažnih izjava prilikom pokušaja sticanja američkog državljanstva optužen je za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, ali nije bilo uslova da se za njim raspiše potjernica, odgovorili su Detektoru iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Preporuka gradonačelniku Beograda nakon objave o Ratku Mladiću