Jedna optužnica dovoljna za normu

Rezultati rada koji se ogledaju u 19 optužnica, koliko ih je u prošloj godini podiglo 19 tužilaca u Odjeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH, nisu sporni za Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS).

U ovoj instituciji kažu da su državni tužioci ispunili normu, prema pravilniku kojim se mjeri njihov rad a koji je usvojen u decembru prošle godine. 

“Pravilnik predviđa da se u rezultate rada tužilaca, osim podignutih optužnica, uračunavaju i druge vrste odluka, kao što su naredba o nesprovođenju ili obustavljanju istrage, prijava riješena na drugi način, otkrivanje nepoznatog počinioca”, objašnjavaju iz VSTS-a.

Prema ovom pravilniku, da bi ispunili godišnju normu, tužioci za ratne zločine u Tužilaštvu BiH treba da donesu četiri ovakve odluke.  

Entitetskim tužiocima propisano je donošenje pet odluka kojima se rješava određeni predmet. Neka od ovih tužilaštava u značajnoj mjeri prebacuju normu.  

Dva tužioca koja rade u Odsjeku za ratne zločine Tužilaštva u Bihaću u prošloj godini su podigla deset optužnica, a od početka ove godine već osam, ne računajući druge odluke i naredbe propisane pravilnikom.   

Kantonalni tužilac Jasmin Mesić naglašava da je jedna od ključnih stvari za uspjeh u radu izlazak tužilaca na teren.

“Potrebno je vidjeti sa Tužilaštvom BiH da se radi disperzija tužilaca, da se naprave kancelarije izvan sjedišta i da ljudi budu prisutni na terenu gdje su se događaji dešavali, gdje su svjedoci, gdje su mjesta izvršenja zločina. Naš rezultat se temelji na tome”, objašnjava Mesić. 

U Tužilaštvu BiH smatraju da bi trebalo povećati efikasnost rada kako bi rezultati bili što bolji, i kažu da su preduzeli određene korake u tom pravcu.

“Glavni tužitelj od dolaska u Tužiteljstvo BiH insistira na ubrzanju procesuiranja predmeta ratnih zločina. Već su i donijete neke odluke kako bi se sa tehničke strane rad maksimalno ubrzao. Također, jača se suradnja sa pravosuđima regiona i pokreću se predmeti čije je procesuiranje dugo vremena zablokirano”, kaže Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH. 

U ovoj instituciji očekuju da bi do 1. novembra trebalo biti imenovano 12 novih tužilaca, koje im je VSTS odobrio u aprilu. 

“VSTS je odobrio povećanje broja tužilaca kako bi se osiguralo procesuiranje ratnih zločina u rokovima predviđenim Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, navode iz VSTS-a.    

Prema rokovima iz Strategije, 2008. je predviđeno da za sedam godina budu riješeni najsloženiji predmeti, a svi ostali za 15 godina. 

Boris Grubešić napominje da su predmeti ratnih zločina izuzetno složeni. 

“Često se uz optužnicu priloži na desetine iskaza svjedoka i stotine dokaza. Istrage traju dosta dugo. Osim optužnica, ima i dosta drugih procesnih aktivnosti i tužiteljskih odluka”, dodaje Grubešić.     

U Tužilaštvu u Bihaću kažu da ne bježe od složenih predmeta. 

“Ove godine će biti suđenje šestorici optuženih sa područja Ključa. Optužnica ima deset tačaka – ubistva, dva silovanja, više nečovječnih postupanja – tako da su to složeni predmeti. Spremni smo da radimo najsloženije predmete”, ističe Mesić. 

On objašnjava kako protok vremena nepovoljno utiče na ove postupke, zbog čega je potrebno efikasno raditi na ovim slučajevima. 

“Većina svjedoka je izvan BiH, ljudi apstiniraju od svjedočenja. Prošlo je 20 godina i ljudi žele to zaboraviti. Treba dovesti svjedoka, a naši zakoni su tako napravljeni da mu možete platiti samo putne troškove, a čovjek treba ostaviti svoj posao i doći”, naglašava Mesić i dodaje kako dosta predmeta rješava u saradnji sa pravosudnim institucijama u regionu.

Osim Tužilaštva u Bihaću, i većina ostalih tužilaštava u BiH je “prebacila” normu s obzirom na broj tužilaca koji rade na predmetima ratnih zločina. Među njima su svakako tužilaštva u Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Livnu, Zenici, Doboju i Istočnom Sarajevu.