U Kantonalnom sudu Goražde nema ko da sudi

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Kantonalno tužilaštvo u Goraždu ima tri predmeta ratnih zločina koje treba procesuirati.

Međutim, u Kantonalnom sudu u Goraždu naglašavaju da najvjerovatnije neće moći suditi u predmetima ratnih zločina jer neće imati dovoljno sudija da oforme tročlano sudsko vijeće. Ovaj sud trenutno zapošljava svega četvero sudija.

“Ako postoje procesne pretpostavke koje sprečavaju nekog od sudija da sudi u predmetu, bilo da je postupao u prethodnoj fazi pa ga zakon isključuje ili bude izuzet, onda mi ne možemo formirati sudeće vijeće od troje sudija”, objašnjava Semija Kuljuh, predsjednica Kantonalnog suda u Goraždu.

U Kantonalnom tužilaštvu u Goraždu također smatraju da Sud neće moći procesuirati predmete ratnih zločina zbog nedovoljnog broja sudija.

Ipak, u objema institucijama navode kako bi predmeti mogli biti procesuirani ukoliko se dodijele nekom drugom kantonalnom sudu na području Federacije BiH (FBiH).

U VSTV-u nisu donijeli odluke o “proširenju sistematizacije u Kantonalnom sudu u Goraždu”.

Također, u Ministarstvu pravosuđa Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) kažu da nisu primili zahtjev koji bi predviđao izdvajanje sredstava za zapošljavanje dodatnih sudija u ovoj godini.

Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku (ZKP) BiH, u predmetima ratnih zločina sudi vijeće sastavljeno od troje sudija. Zakon kaže da član sudskog vijeća ne može biti onaj ko je bio sudija za prethodno saslušanje ili prethodni postupak, ili je postupao u nekom drugom svojstvu.

Minimum sudija

Strategija za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena u decembru 2008. godine, predviđa da se manje složeni predmeti prebace sa državnog na entitetsko pravosuđe kako bi bili procesuirani.

Kantonalnom tužilaštvu u Goraždu prebačena su tri predmeta koja bi trebale procesuirati pravosudne institucije ovog kantona.

Međutim, predsjednica Kantonalnog suda u Goraždu Semija Kuljuh objašnjava da ovaj sud radi sa “minimumom sudija”, zbog čega ih nema dovoljno da bi sudili u predmetima ratnih zločina.

“Imamo ukupno četvero sudija, zajedno sa mnom. Kad bismo dobili predmet ratnog zločina, on bi bio dodijeljen nekom od sudija, a da li bismo ga mogli ovdje suditi i završiti, to zavisi od procesnih pretpostavki”, kaže Kuljuh.

Ona pojašnjava da njen sud može suditi samo u slučaju da je jedan sudija uključen u prethodni postupak, odnosno ako bi taj jedan sudija potvrdio optužnicu.

Međutim, ona ističe da ukoliko Tužilaštvo zatraži da se osumnjičenima ili optuženima odredi pritvor, što po zakonu mora odlučiti sudija za prethodni postupak, onda Sud neće imati dovoljan broj članova koji bi bili u sudskom vijeću.

Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Goraždu Mirsad Bilajac kaže da, ako dođe do podizanja optužnice u predmetima koji se nalaze kod ovog tužilaštva, oni će uvijek tražiti određivanje pritvora “jer se radi o ratnom zločinu”.

“Dakle, onaj sudija koji je odlučivao o pritvoru neće više moći biti u sudećem vijeću”, objašnjava Bilajac.

Delegiranje najbližem sudu

U obje institucije smatraju da ukoliko dođe do situacije da se predmeti ne mogu procesuirati zbog nedovoljnog broja sudija, bit će “zatražena delegacija” Vrhovnog suda FBiH.

Tihomir Jurko, zamjenik glavnog tužioca u Tužilaštvu FBiH, pojašnjava da, u situaciji kada sud nema kapacitete za procesuiranje određenog predmeta, može tražiti od Vrhovnog suda FBiH da taj predmet delegira nekom drugom sudu.

“Kada tužiteljstvo završi istragu i podigne optužnicu, a mora je podići tužiteljstvo Goražda pred njihovim kantonalnim sudom. Ukoliko sud nema dovoljan broj sudaca, onda traži od Vrhovnog suda da se predmet delegira drugom sudu na području Federacije”, pojašnjava Jurko.

Zvaničnih kriterija za određivanje kojem će sudu neki predmet biti delegiran, kako kaže Jurko, nema. Ipak, on naglašava kako Vrhovni sud nastoji da predmet bude prebačen najbližem sudu iz kojeg je i zatražena delegacija.

Iako su u VSTV-u govorili kako rade na definisanju kapaciteta potrebnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina na svim sudovima u BiH, za BIRN su ipak kazali da nisu donijeli odluke o proširenju sistematizacije u Kantonalnom sudu u Goraždu.
U Ministarstvu pravosuđa ovog kantona kažu da “nije upućen zahtjev za predviđanje sredstava za zapošljavanje dodatnih sudija u Kantonalnom sudu u Goraždu”, niti su trenutnim budžetom ta sredstva predviđena.

Pored problema nedovoljnog broja sudija, Kantonalni sud u Goraždu suočava se i sa nedostatkom drugih ljudskih i materijalnih resursa.

“Svi smo mi sudije sa mnogo staža. Ne bi nam bilo teško raditi na predmetima ratnih zločina. Oni nisu teški koliko traže poseban pristup. Morate imati uslove da primate publiku, veći broj branilaca i svjedoka”, objašnjava Kuljuh.

Predsjednica Kuljuh za sada rješenje problema procesuiranja ratnih zločina ipak vidi u delegiranju predmeta nekom drugom kantonalnom sudu.