Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Alija Šuko, koji je u to vrijeme bio direktor ratne bolnice, naveo je da su ženske osobe doveli Zenaid Đelmo i nekoliko policajaca, te da su mu rekli da su silovane i da su bile u Muzeju “Bitka na Neretvi”.

Doktor Šuko je pojasnio da je jedna žena imala 35, a druga između 18 i 23 godine, i o svemu je sačinio nalaz. Dodao je da su one samo šutjele.

Bojadžić, bivši zamjenik komandanta odreda “Zulfikar” ABiH, optužen je za silovanje jedne ženske osobe koja je bila zatvorena u muzeju.

Odgovarajući na pitanja Odbrane, svjedok je rekao da nije čuo da je bilo ko Bojadžića doveo u vezu sa silovanjem. On je naveo da su u ratnoj bolnici Bošnjaci i Hrvati bili jednako tretirani. 

Prema optužnici, Bojadžić je, uz prijetnju pištoljem, u dva navrata u septembru 1993. sprečavao ljekara da povrijeđenom zarobljeniku pruži pomoć, te je prijetio tom zarobljeniku i tražio mu novac. Na teret mu je stavljeno da je mjesec poslije zarobljeniku istrgao infuziju iz ruke, koja je potom počela krvariti.

Šuko – koji je smijenjen s pozicije direktora sredinom augusta 1993. godine, ali je nastavio raditi u bolnici – naveo je da nisu tačne tvrdnje da su ljekari sprečavani da hrvatskim zarobljenicima pruže pomoć.

On je dodao da je Bojadžić u bolnicu dolazio radi obilaska ranjenih vojnika odreda “Zulfikar”. Svjedok je rekao da su optuženi i njegova pratnja bili pristojni.

Na suđenju je saslušana i Slavka Divković, koja je s grupom hrvatskih civila iz Doljana kod Jablanice krajem jula 1993. dovedena u muzej. Ona se prisjetila prve noći, kada su dvije ženske osobe prozvane da izađu iz prostorije u kojoj su bili, ali je kazala da ne zna ko je to učinio.

Suđenje se nastavlja 13. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.