Srijeda, 4 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

nom fakultetu u Kiseljaku.

“Poruka ove knjige je da o ovom važnom pitanju treba više razgovarati sa stanovišta struke i stvarati uslove za reviziju presude iznošenjem novih dokaza, kako bi se na osnovu njih utvrdile nove činjenice koje nisu tada postojale. Ako su i postojale, za njih u vrijeme donošenja presude nisu znali ni Sud ni zastupnik tužitelja, u ovom slučaju BiH”, kazao je Ismet Alija, jedan od autora knjige. 

BiH je jedina država koja je podnijela tužbu protiv susjednih država zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Ističući značaj ovog procesa, profesor Hasan Balić, koji je ujedno i jedan od koautora ove knjige, je rekao:

“To je presuda koja bi trebala mobilisati sve ljude čiju je savjest potresao zločin u BiH i koji trebaju pomoći na putu pravde”, zaključio je prof.dr. Balić.

Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde u Haagu protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Proces je počeo u februaru 2006. godine. U februaru 2007. donesena je presuda, prema kojoj je Srbija odgovorna jer je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila, niti predala počinioce Haškom tribunalu, ali da ne može biti smatrana odgovornom za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.

U ovom predmetu strane nemaju pravo na žalbu, ali imaju rok od deset godina za reviziju presude. Rok za reviziju ističe u februaru 2017.

Uz Balića i Alija, koautor knjige “Međunarodni sud pravde – BiH protiv Srbije i Crne Gore” je i Avdija Kovačević.

Najčitanije
Saznajte više
BiH podržala do sada najveće EU sankcije protiv Rusije
Bosna i Hercegovina se pridružila novom i do sada najvećem paketu sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekta uključenih u invaziju na Ukrajinu i koji predstavljaju jezgro ruske vojne industrije.
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima