Utorak, 15 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

nom fakultetu u Kiseljaku.

“Poruka ove knjige je da o ovom važnom pitanju treba više razgovarati sa stanovišta struke i stvarati uslove za reviziju presude iznošenjem novih dokaza, kako bi se na osnovu njih utvrdile nove činjenice koje nisu tada postojale. Ako su i postojale, za njih u vrijeme donošenja presude nisu znali ni Sud ni zastupnik tužitelja, u ovom slučaju BiH”, kazao je Ismet Alija, jedan od autora knjige. 

BiH je jedina država koja je podnijela tužbu protiv susjednih država zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Ističući značaj ovog procesa, profesor Hasan Balić, koji je ujedno i jedan od koautora ove knjige, je rekao:

“To je presuda koja bi trebala mobilisati sve ljude čiju je savjest potresao zločin u BiH i koji trebaju pomoći na putu pravde”, zaključio je prof.dr. Balić.

Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde u Haagu protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Proces je počeo u februaru 2006. godine. U februaru 2007. donesena je presuda, prema kojoj je Srbija odgovorna jer je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila, niti predala počinioce Haškom tribunalu, ali da ne može biti smatrana odgovornom za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.

U ovom predmetu strane nemaju pravo na žalbu, ali imaju rok od deset godina za reviziju presude. Rok za reviziju ističe u februaru 2017.

Uz Balića i Alija, koautor knjige “Međunarodni sud pravde – BiH protiv Srbije i Crne Gore” je i Avdija Kovačević.

Najčitanije
Saznajte više
Južna interkonekcija, sahrana Ratka Mladića i Dodikovo lobiranje u američkom Kongresu
Sahrana Ratka Mladića, stabilnost u BiH i Južna interkonekcija bile su najvažnije teme na saslušanju koje je danas u Washingtonu organizovao Pododbor za vanjske poslove i Evropu Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom obraćanja u Evropskom parlamentu. Foto: Screenshoot
Evropski parlament: Veličanje Ratka Mladića nije u skladu s EU vrijednostima
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nemaju mjesto u Evropskoj uniji niti u državama kandidatkinjama, nakon što je Ratko Mladić ispraćen uz počasti u Srbiji. Zastupnici Evropskog parlamenta upozorili su da postupci srpskih vlasti dodatno dovode u pitanje evropski put Srbije, dok Kos ističe da EU ne smije okrenuti leđa građanima Srbije koji žele demokratsku i evropsku budućnost.
Načelnik Sudske policije: Činio uslugu za glavnu tužiteljicu iz Bijeljine
Detektor dopunio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH