Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Kao razloge za produženje pritvora Tužilaštvo je navelo opasnost od bjekstva optuženog i mogućnost njegovog utjecaja na svjedoke.

“Optuženi ima i državljanstvo Hrvatske osim bosanskohercegovačkog, kao i putovnicu, i postoji bojazan da bi vrlo jednostavno prešao u drugu zemlju. Također bi mogao utjecati na svjedoke koji žive u okruženju u kojem je on živio do pritvora”, objasnila je Terzić.

S obzirom da je optuženi doživio moždani udar, tužiteljica je priložila i nalaz tima vještaka u kojem stoji da je Milić sposoban aktivno učestvovati u suđenju.

Slavko Ašćerić, branilac optuženog, rekao je kako bi zbog zdravstvenog stanja najadekvatnije bilo da se Miliću odrede mjere zabrane.

“Moj branjenik se ne može starati sam o sebi, od oblačenja pa nadalje”, kazao je branilac.

Tužiteljica Terzić je rekla kako optuženi ima svu potrebnu pomoć i njegu u pritvoru.

“U Kazneno-popravnom zatvoru Busovača njegovoj supruzi je dozvoljen trajni ulazak, a i sam optuženi je rekao kako ima adekvatnu njegu, uključujući pomoć osoba i terapiju”, kazala je Terzić.

Prema optužnici koju je 22. marta potvrdio Sud BiH, Milić je 26. aprila 1993. godine kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), zajedno sa optuženim Zoranom Marinićem, sudjelovao u ubistvu i ranjavanju civila bošnjačke nacionalnosti.

Tužilaštvo BiH je krajem prošle godine optužilo i Zorana Marinića, kome je početak suđenja zakazan za 12. april.

Napominjući da su optuženom Mariniću određene mjere zabrane, Odbrana je navela kako je to još jedan razlog da i prema Miliću budu primijenjene iste mjere, te da postoji mogućnost da se ova dva predmeta spoje.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.